Za produkciju kvalitetnih medijskih programa za djecu i mlade ključno je njihovo aktivno učešće u tom procesu, a o načinima kako to ostvariti edukovaće se predstavanici crnogorskih medija u toku Prix Jeneusse treninga, koji od danas organizuje Agencija za elektronske medije (AEM) i UNICEF.

Prix Jeneusse je jedinstveni, najveći i najstariji festival TV programa za djecu i mlade u svijetu. Osnovan je u Minhenu 1964. godine. Već decenijama, širom svijeta, Prix Jeunesse organizuje treninge za produkciju kvalitetnih TV programa za djecu i mlade koristeći pri tom najbolje i najinovativnije primjere TV programa koji su nagrađivani na ovom svjetskom festivalu, a koji uključuju i programe koji su dobili specijalnu nagradu UNICEF-a za aktivno učešće djece u medijima.

“Kvalitet medijskog programa za djecu i mlade u jednoj zemlji direktno pokazuje kvalitet te zemlje”, poručio je Jan‐Willem Bult, direktor Centra za djecu, mlade i medije u Holandiji.

Prema njegovim riječima, za produkciju kvalitetnih medijskih programa za djecu i mlade ključno je njihovo aktivno učešće.

On je, kako je kazao, tokom svog svakodnevnog rada sa predškolcima ali i omladinom naučio mnogo o njima.

“Međusobno utičemo jedni na druge. Mislim da stav odraslih koji kreiraju programe za djecu i mlade treba da bude sledeći: ja učim od vas, kao što vi učite od mene. Sa takvim stavom rastete zajedno i to je jedini način da napravite kvalitetan program za djecu”, jasan je Bult.

Direktor Agencije za elektronske medije Crne Gore Abaz Beli Džafić kaže da je cilj AEM-a i UNICEF-a da pruže podršku crnogorskim medijima kako bi ojačali kapacitete za proizvodnju kvalitetnih medijskih sadržaja namijenjenih djeci i mladima.

“Želimo da kod nas televizija bude medij koji će opravdati povjerenje koje im djeca i mladi ukazuju, i medij koji će im omogućiti da razvijaju svoje intelektuelne, socijalne, analitičke vještine”, kazao je Džafić.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali podsjetio je na četiri osnovna kriterijuma UNICEF-a za definisanje kvalitetnih medija za djecu.

“Mediji za djecu treba da budu u skladu sa uzrastom djece kojoj se obraćaju: treba da djetetu pristupe holistički, jer su fizički, socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj djeteta međusobno povezani. Treba da budu pozitivni i da promovišu potencijal svakog djeteta da izađe na kraj kako sa malim, tako i sa velikim borbama u životu, umjesto da se fokusiraju na nedostatke ili probleme. I konačno, treba da uključe i najugroženiju djecu kako bi imali pozitivne medijske reprezentacije mladih iz različitih kultura i svih društveno-ekonomskih sredina”, kazao je Kogali.

I mladi reporteri kampanje medijske pismenosti Birajmo šta gledamo imali su konkretne savjete za medije.

“Apelujem na medije da medijsku sliku djetinjstva, djece i mladih Crne Gore učine realnijom tako što će češće obezbijediti da se čuju glasovi djece i mladih iz različitih društvenih grupa i tako što će ih aktivno uključiti u produkciju TV programa za njihove vršnjake”, poručio je mladi reporter Balša Božović.

Balšin kolega, Ranko Magovčević pozvao je crnogorske medije da više uključe djecu sa smetnjama u razvoju u svoje programe.

„Ne samo da ona govore o situaciji i problemima djece sa smetnjama u razvoju, već da, kao i sva druga djeca, učestvuju u razgovorima o svim temama koje se tiču djece i mladih“, kazao je on.

Mlada reporterka, Dunja Sekulović, smatra da mediji treba jednako da uključe djecu manjina u produkciju medijskih programa za djecu i mlade.

„Sva djeca treba da budu vidljiva u našim medijima kako bi medijska slika bila bliža realnosti“, poručila je ona.

Njihova koleginica Sofija Krivokapić zaključila je da je veoma važno da medijski programi za djecu i mlade ne promovišu stereotipe o ulozi djevojčica i dječaka u društvu.

„Dakle, osim jednakog broja djevojčica i dječaka na ekranu, želimo i da vidimo djevojčice koje nijesu samo lijepe i dječake koji nijesu samo fizički jaki. Takođe, želimo ženske i muške super-heroje koji bez nasilja rješavaju probleme i time šalju jasnu poruku djeci i mladima da je to moguće i poželjno“, poručila je ova mlada reporterka.

Organizacija ovog treninga zasnovana je na rezultatima prvog nacionalno reprezenativnog istraživanja o djeci, roditeljima i medijima u Crnoj Gori koje je, između ostalog, pokazalo da djeca u Crnoj Gori u prosjeku provedu oko 8 sati ispred raznih ekrana.