Predstavnici Vrhovnog suda Crne Gore, Ministarstva pravde, Vrhovnog državnog tužilaštva, institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Udruženja Roditelji i Građanske alijanse razmatrali su danas i usaglasili modele unaprjeđenja sistema zaštite djece od seksualnih prestupnika u narednom periodu.

Sastanak je održan na inicijativu potpredsjednika Vlade Zorana Pažina i Udruženja Roditelji.

U uvodnom izlaganju predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica naglasila je bezrezervnu spremnost crnogorskog sudstva da, okviru svojih nadležnosti, pruži maksimalan doprinos stvaranju bezbjednog, stabilnog i bezbrižnog okruženja za rast i razvoj djece u Crnoj Gori.

Na sastanku su predstavljeni nalazi i zaključci sveobuhvatne Analize kaznene politike crnogorskih sudova u predmetima seksualnog nasilja nad maloljetnim licima, čiji su autori sudija Vrhovnog suda Radule Kojović i savjetnica u Vrhovnom sudu Ksenija Jovićević.

Po riječima direktorice Udruženja Roditelji Kristine Mihailović, konsultativni sastanak je konkretan rezultat saradnje započete početkom godine, kada je dogovoreno da Ministarstvo pravde, Vrhovni sud i Vrhovno državno tužilašto zajedno sa nevladnim organizacijama analiziraju i predlože konkretne promjene u cilju dodatne zaštite djece od seksualnog nasilja, a na čemu će u narednom periodu imati i konkretne aktivnosti u skladu sa usvojenim preporukama.

Generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde Nataša Radonjić saopštila je odlučnost Ministarstva pravde da, najprije kroz vođenje adekvatne kaznene evidencije osuđenih lica za krivična djela protiv polne slobode maloljetnih lica i propisivanjem zakonskih posljedica osude za ova krivična djela, doprinese efikasnijoj zaštiti djece od seksualnih prestupnika.

Učesnici sastanka su jednoglasno usvojili sljedeće konkretne preporuke za unapređenje pravne i institucionalne zaštite djece od svih oblika seksualnog nasilja:

• Crnogorsko zakonodavstvo uskladiti sa UN konvencijom o pravima djeteta i Lanzarote Konvecijom Savjeta Evrope, kada je u pitanju značenje riječi dijete.
• Razmotriti pooštravanje kazne za krivična djela nedozovoljene polne radnje i opravdanost novčane kazne za ta djela.
• Pozvati sudove da sa pojačanom pažnjom cijene sve otežavajuće i olakšavajuće okolnosti na strani okrivljenih. Kada se pojavi opravdana sumnja da je učinilac krivičnog djela protiv polne slobode iz „kruga povjerenja“ žrtve, preporučiti sudovima da takvu okolnost cijene kao otežavajuću prilikom odmjeravanja kazne.
• Obezbijediti efektivnu brzu zašitu žrtvi krivičnog djela protiv polne slobode u toku krivičnog postupka, i razmotriti prihvatanje člana 14. Lanzarot konvecije koji navodi da, kada su roditelji ili staratelji uključeni u njegovo seksualno iskorištavanje ili seksualno zlostavljanje, preduzimaju se postuci udaljavanja navodnog počinioca/ udaljavanje žrtve od njenog porodinog okruženja, a uslove i trajanje udaljavanja odrediti u skladu s najboljim interesima djeteta.
• Jačati kapacitete stručnih službi u višim sudovima i Vrhovnom državnom tužilaštvu prostorija u osnovnim sudovima u cilju unaprjeđenja postupka po mjeri djeteta.
• Uspostavljanje registra lica osuđenih za krivična djela protiv polne slobode prema maloljetnim licima.
• Organizovati za sudije i državne tužioce obuku posvećenu implementaciji Lanzarot konvencije Savjeta Evrope.