Šta je, a šta nije kritička medijska pismenost, zašto je važna i kako je roditelji mogu podsticati kod djece?
Kritička medijska pismenost ne označava pristup koji se protivi medijima, već pristup koji uključuje radoznalost, istraživanje i propitivanje medija. Djeca takav pristup mogu početi da vježbaju vrlo rano, tako što će s drugima da istražuju i analiziraju medijske sadržaje, razmišljaju o tačnosti medijskih informacija i pouzdanosti njihovih izvora. To su važna pitanja koja bi trebalo da razmotri čitava porodica, jer mediji donose mnoštvo informacija, među kojima ima i netačnih, pristrasnih ili lažnih. Što bolje razumijemo medije, to ih bolje i kvalitetnije možemo koristiti.
Medijska komunikacija kojoj je najvažniji cilj zarada i oglašavanje važna je tema za kritičku procjenu. Oglašavanje je danas sve više usmjereno na djecu, a djeca učestvuju u donošenju porodičnih odluka o kupovini. Oglasi su primamljivi, a djeca su vrlo podložna oglašivačkim porukama i tek počinju shvatati vrijednost novca. Prikriveno oglašavanje, koje nerijetko koriste, u dječjem svijetu sve popularniji, youtuberi ili poznate osobe na društvenim mrežama, može biti posebno štetno.
Mnoge digitalne igre uključuju mogućnost kupovanja stvari pomoću kojih je moguće lakše i uspješnije igrati. Važno je da u porodici razgovarate o oglašavanju i novcu.
Predlozi za razgovor u porodici
Činjenica ili plod mašte? Kad koristite medije, treba da razmišljate što je u tom sadržaju istina, a što nije. Djeca, na primjer, mogu lakše shvatiti da animirani programi nijesu stvarni, ali im je teže da to razumiju ukoliko program izgleda kao “stvaran život”.
Što mediji žele reći? Budući da mediji uvijek prenose neki sadržaj, važno je imati na umu da je on rezultat namjere i odluka autora ili vlasnika medija. Njihova namjera može biti da prenesu informacije, pokažu umjetnički talenat, nasmiju ljude ili da podstaknu na kupovinu nekog proizvoda ili usluge. Djecu možete naučiti da prepoznaju različite medijske forme i žanrove – npr. rijaliti, igrani ili informativni program, ili da uoče prikriveno oglašavanje poznatih osoba ili blogera na društvenim mrežama.
Zajedno gledajte fotografije u novinama ili druge slike. Što te slike prikazuju? Što se možda ne vidi na slici? Što taj prizor pokazuje? Što je možda izostavljeno iz kadra? Jesu li fotografije uvijek vjerodostojne? Jesu li neke slike očito uređivane i mijenjane?
Može li se ovome vjerovati? Kritička procjena izvora, odnosno procjena pouzdanosti informacija može da se vježba kroz postavljanje sljedećih pitanja: Je li to činjenica ili nečije mišljenje? Gdje je objavljena ta informacija i može li se pronaći i u drugim izvorima? Je li informacija ažurna ili postoje novije informacije?
Prepoznaje li vaše dijete oglas kad ga vidi na ulici, internet stranicama, mobilnim aplikacijama, u novinama, na televiziji ili čuje na radiju?
Svrha je oglasa da neki proizvod prikaže privlačnim. U čemu je razlika između želje za nečim i potrebe za nečim? Je li moguće dobiti sve što želimo?
Zna li vaše dijete da se na nekim internet stranicama, u igrama ili uslugama za plaćanje koristi pravi novac? Kakva pravila postoje u vašoj porodici o korištenju novca na internetu ili u digitalnim igrama?
Izvor: Medijskapismenost.hr
