Hrana i pića koja izazivaju topljenje zubne gleđi (erozije)

Erozije zubne gleđi su oštećenja nastala direktnim uticajem kiselih produkata, uglavnom iz hrane, koji izvlače minerale iz kristalne rešetke i uklanjaju kompletne slojeve tkiva.

Slika 1. Izgled erozija gleđi. One mogu da budu lokalizovane na svim površinama zuba
koje su izložene kiselim materijama.

U moguće uzročnike spada pojedino svježe voće, posebno citrusno. Kritična kiselost koja može da ugrozi zubnu gleđ, postiže se već sa unosom npr. dva limuna dnevno.

Visoki nivo kiselosti može da se pronađe i u povrću, npr. pojedinim vrstama krastavaca (posebno kiseli) i paradajza, ali i u paradajz sosevimakečapu, posebno u prelivima za salatu koji sadrže i sirćetnu kiselinu (aditiv E 338).

Najznačajniji uzrok erozija iz hrane su svakako napici, čija se potrošnja enormno povećava iz godine u godinu. Na prvom mjestu su svakako gazirani, energetski i sportski napici, ali i voćni sokovi, pa i voćni čajevi, pojedine mineralne vode, čak i vino i pivo. Većina njih kao dodatak sadrže limunsku kiselinu (E 330), forsfornu kiselinu(E 338), ugljovodoničnu kiselinu (E 290) pa i druge koje obaraju pH čak i ispod 4 pa i niže. Na primjer, pH kod Coca Cole je između 2-3, a Red Bulla 3,3.

Slika 2. Najčešći uzročnici gleđnih erozija sa svojim pH. Gleđ počinje da se topi kada je pH ispod 5,5

Pojedina ispitivanja su pokazala da konzumiranje sportskih i energetskih napitaka sa niskim pH samo jedan put sedmično, povećava rizik od razvoja erozija za 4 puta.

Pored učestalosti unosa kisele hrane značaja na njen erozivni potencijal ima i temperatura u trenutku konzumacije. Toplota pojačava erozivnost, a pojedina ispitivanja su pokazala da se kod jakog rashlađivanja ona smanjuje.

Od značaja je i kombinacija sa drugom hranom, posebno ako su prisutni kalcijum, fosfati i fluoridi.

Svakako da je učestalost unosa kisele hrane i napitaka ključan za razvoj erozija, ali bitan je i način kako se ona konzumira, posebno napici. Najopasnije je dugo zadržavanje u ustima.

Poseban oblik nekarioznog oštećenja zubnih tkiva su erozije lokalizovane u predelu vrata zuba koje se nazivaju klinaste erozije. One su danas prilično česte kod tinejdžera i starijih osoba (rasprostranjenost između 12 do 62 odsto).  Do skora su isključivo povezivane sa tvrdim četkicama za zube i nepravilnim načinom pranja (horizontalni pokreti). Danas se smatra da i drugi faktori mogu da doprinose nastanku, posebno konzumacija kiselih napitaka i nepravilno opterećenje zuba.

Slika 3. Klinaste erozije. Nije samo nepravilno četkanje uzrok.

Poseban oblik erozija su unutrašnjeg porijekla, usljed čestog povraćanja i mogu da se razviju u trudnoći, ali i kod tinejdžera u sklopu priholoških poremećaja ishrane, kao što su anoreksija i buliemija.

Ako ipak ne možete da odolite čarima (ili reklamnim kampanjama koje ih prate) kola i energetskih napitaka, pokušajte da zaštitite svoje zube kontrolisanim načinom njihovog unošenja:

  • Pijte brzo i bez zadržavanja (mućkanja) u ustima.
  • Najbolje slamčicom.
  • Bolje hladnija (topla pića su više erozivna).
  • Samo isprati usta vodom, a ne četkati zube neposredno poslijekonzumiranja napitka.
  • Piti uz obrok jer je tada najviše lučenje pljuvačke koja vrši neutralizaciju kiselosti i oporavak gleđi.
  • Pauza između napitaka i unošenja hrane od najmanje 1 do 2 sata.
  • Između obroka i pića koristiti dosta vode, mliječnih proizvoda čaja, kikirikija i drugo zrnevlje koji neutrališu dejstvo kiselina.
  • Koristiti preparate koji pomažu oporavak zubne gleđi (remineralizaciju) poput fluorida, žvakaćih guma (posebno sa ksilitolom), remineralizacionih pasti, bikarbonata i sl.
  • Ne koristiti napitke neposredno pred spavanje.
  • Češće posjećujte stomatologa kako bi se na vrijeme otkrile početne promene i preduzela zaštita zuba.

Izvor: drjovan.biz

SOS linija baner

Leave a Reply