Djeca koja kasne u govorno-jezičkom razvoju ne bi trebalo da budu izložena stranim jezicima dok baza maternjeg ne bude adekvatno usvojena, apeluje na roditelje defektološkinja i logopedica Danijela Vičević iz kotorskog Resursnog centra “Dr Peruta Ivanović”.

“Istina, roditelji  bi voljeli da djeca govore dva strana jezika ali naprosto, ukoliko postoji kašnjenje u govorno-jezičkom razvoju djeci moramo ponuditi jedan jezik. Potrebno je da dijete formira dobru bazu maternjeg jezika, a potom negdje već oko treće, četvrte godine kad je sigurno u sebe i govorno-jezičke mogućnosti na maternjem da mu ponudimo neki strani jezik”, pojašnjava ona u razgovoru za Skala radio.

Defektolozi i logopedi ukazuju na to da je u posljednje vrijeme sve više izražen problem da djeca progovaraju na engleskom, a ne na maternjem jeziku.

Vičević dodaje da je to posljedica crtanih filmova na engleskom jeziku i dugog boravka djece pored računara.

Ona savjetuje roditeljima da prelistavaju slikovnice i pričaju djetetu što je na slikama, a kasnije da mu traže da pokaže i imenuje pojam slike, kao i da dozvole djetetu da skače, trči, provlači se, penje, jer je razvoj krupne motorike važan za razvoj govora.

Potrebno je I da mališani, kako dodaje, aktiviraju prstiće, jer je rad prstima važan za razvoj govora, a predlaže roditeljima da pjevaju pjesmicu uz pokret i zatim podstiču dijete da ih imitira.

Vičević posebno izdvaja forsiranje direktnog kontakta očima sa djetetom kada mu se roditelji obraćaju, uz korišćenje prostih ali gramatički ispravnih rečenica.

“Potrebno je usporiti tempo svog govora i često mijenjati modulaciju da bi privukli djetetovu pažnju, zatim razgovarati veselim tonom, i uopšte pričati svom djetetu dok se igraju sa njim”, navodi ona.

Izdvaja da je neophodno podsticati dijete da obrati pažnju na različite zvukove, tako što će i roditelji imitirati i tražiti da ih oponaša.

“Zatim, da glume životinje i oglašavaju se kao one, da zadrže djetetu pažnju dok uče sa njim”, pojašnjava ona.