U Crnoj Gori svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazni su, pokazalo je istraživanje o prevalenciji gojaznosti kod djece uzrasta sedam godina, Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Dr Enisa Kujundžić iz IJZ objasnila je da je istraživanje rađeno na uzorku 1,754 djece, od čega su 46,8 odsto bile djevojčice, a 53,2 odsto dječaci.

Prikupljeni su podaci od djece, roditelja i škola što, kako je navela, omogućava da se problem gojaznosti sagleda sa više aspekata.

“Istraživanje je pokazalo da skoro petina dječaka ima prekomjernu tjelesnu težinu, a malo iznad petine ih je gojazno“, kazala je Kujundžić na predstavljanju istraživanja i dodala da djevojčice u istom procentu kao i dječaci imaju prekomjernu masu, dok je svaka deseta djevojčica gojazna.

Prema njenim riječima, djece sa prekomjernom masom dvostruko je više u urbanim nego u ruralnim djelovima Crne Gore.

“Istraživanje pokazuje da je najviše gojazne djece u prigradskim sredinama, nešto manje u gradskim, a najmanje u ruralnim djelovima“, kazala je Kujundžić.

Ona je navela da podaci pokazuju da samo jedan odsto roditelja smatra da mu je dijete gojazno, a svaki deseti da ima prekomjernu tjelesnu masu.

“Jasno nam je da na našem području još vlada mišljenje da je dijete sa povećanom tjelesnom masom zdravo i zbog toga smo na zadatku da utičemo na to da se roditeljska percepcija o doživljaju tjelesne mase njihove djece promijeni“, objasnila je Kujundžić.

Prema izjavama roditelja, skoro polovina djece konzumira voće svaki dan, mliječne proizvode skoro 40 odsto mališana, povrće, meso i mlijeko skoro trećina, a ribu samo 1,7 odsto djece.

Podaci pokazuju da skoro svako dijete konzumira slatkiše svaki dan, dok slane grisine jede 7,7 odsto djeca, a samo tri odsto roditelja navodi da im djeca jedu brzu hranu.

“Radnim danima, prema tvrdnjama roditelja, skoro tri četvrtine djece provode duže od jednog sata igrajući se van kuće, skoro petina jedan sat i skoro dvadeseto dijete manje od sata“, saopštila je Kujundžić.

Ona je dodala da je vikendom distribucija drugačija, jer više od 955 dječaka i djevojčica provodi vrijeme van kuće igrajući se više od sat.

Prema navodima roditelja, 51,6 odsto ispitivane djece, odnosno 58,2 odsto dječaka i 44 odsto djevojčica su članovi nekog sportskog kluba.

“Rezultati studije pokazuju da dvostruko više djece provodi po sat vremena dnevno ispred ekrana radnim danima nego vikendom, a postoji i slična razlika u vremenu provodenom ispred ekrana po tri ili više sati dnevno“, objasnila je Kujundžić.

Direktor IJZ, Boban Mugoša kazao je da su glavni faktori koji doprinose gojaznosti brza hrana koja se konzumira van kuće, kao i laka dostupnost te hrane, gledanje televizije, video zapisa ili korišćenje računara.

“Glavni cilj istraživanja bio je sprovođenje inicijative za nadzor djece, programa evropske kancelarije i SZO, kako bi se dobili uporedivi podaci o prekomjerenoj tjelesnoj masi i gojaznosti djece“, naveo je Mugoša.

Prema njegovim riječima, ciljevi istraživanja koji su fokusirani na zdravlje djece i regultive kontrolisanja rasta i razvoja su utvrđivanje nutritivnog statusa djece, definisanje navika u ishrani i nivoa fizičke aktivnosti i prikupljenje informacija o školskom okruženju.

“Na osnovu dobijenih rezultata dalje aktivnosti bi bile usmjerene na izradu nacionalnu strategije o prevenciji prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti djece, dobijanje međunarodno uporedljivih podataka i praćenje rasta i nastavka sprovođenja iste studije u čitavoj zemlji“, rekao je Mugoša.

Ministar zdravlja, Kenan Hrapović, kazao je da je gojaznost medicinski problem koji se najlakše prepozna, ali najteže liječi.

“Ukoliko se na vrijeme ne spriječi, gojaznost u dječijem dobu često postane doživotni problem“, naveo je on.

Hrapović je rekao da je gojaznost dostigla epidemijske razmjere u svijetu, navodeći da se u poslednjih 50 godina broj gojazne djece povećao za 300 odsto.

Kako je naveo, uzroci gojaznosti su kompleksni i brojni, i uključuju genetske, biološke, kulturološke i sociološke faktore.

Hrapović je istakao da je trendove moguće promijeniti i ostvariti napredak samo kroz multisektorsku saradnju i sprovođenje sveobuhvatnog paketa intervencija utemeljenih na podacima i dokazima.

“Najuspešniji pristup liječenju gojaznosti podrazumijeva promjenu načina života, korekciju ishrane i povećanje fizičke aktivnosti“, ocijenio je Hrapović.

Izvor: MINA