Ona je dodala da lokalne samouprave i institucije na lokalnom nivou moraju razviti usluge u zajednici kako bi osobama s autizmom bila omogućena rana identifikacija i interevencija, a potom habilitacija i rehabilitacija.
“Ovo je ključno, a svjedoci smo da izostaje. Centar za autizam je značajan, kao mjesto u kojem će se obavljati rana identifikacija autizma, i intervencija, odnosno razvijati potreban sistem stručnih usluga”, kazala je ona i dodala da to ipak nije dovoljno i da država mora uraditi mnogo više.
Pavićević navodi da je važna i uloga medija jer oni moraju pomoći u prihvatanju i posredovanju, odnosno pozivanju nadležnih da riješe aktuelna pitanja u vezi s osobama s autizmom, i njihovim položajem.
“Mediji moraju prestati da stigmatizuju i da senzacionalističkim pričama i često pogrešnim pristupom ne utiču na produbljenje sažaljenja”, kazala je ona.
Dodala je da i društvo ima svoju ulogu, dijelom i odgovornost, da prihvati, razumije, da ne isključuje, zapostavlja i izbjegava osobe s autizmom.
Martina Čurović iz Fondacije “Ognjen Rakočević” kazala je da dosta roditelja i dalje ne shvata pojam autizma, kao i da to nije bolest koja se liječi.
Ona je kazala da se otvaranjem Centra za autizam nije dostigao krajnji cilj.
“Imamo još puno da radimo kako bismo pomogli osobama s autizmom. Trebamo da radimo na edukaciji učitelja, nastavnika da bi se kapaciteti osoba s autizmom iskoristili maksimalno”, kazala je Čurović.
Dodala je da su rana identifikacija i intervencija najvažnije, kao i da treba voditi računa o obezbjeđivanju što većeg broja asistenata u vrtićima i školama.
Otac prvog studenta s autizmom, Veliša Radulović kazao je, u filmu prikazanom na događaju, da je za napredak njegovog sina Rastka bio veoma značajan asistent u nastavi, kao i da on nije samo uticao na lakše savladavanje nastave, već i na drugačiji odnos ostalih učenika i nastavnika prema njemu.
“Sad smo počeli na fakultet, upisao se. Nama je svaki korak čudo. Ne mora završiti fakultet, ali njegova bolja komunikacija i njegov bolji pristup ljudima koji ga okružuju za nas je veliki uspjeh”, kazao je Radulović.
U okviru programa su nastupili Kalina Čurović uz pratnju gitare, Ilija Vujačić, Iva i Ana Vujošević, učesnice Zlatne pahulje.
Program je završen puštanjem 100 plavih balona u vazduh.
Na globalnom nivou ovaj događaj se obilježava sloganom #LightItUpBlue na inicijativu oganizacije Autizam Govori (Autism Speaks) iz Njujorka. Tim povodom zgrade i objekti u mnogim zemljama svijeta svijetle u plavoj boji.
Na inicijativu UMHCG i ove godine globalnoj kampanji pridružila se Crna Gora, na način što su u noći između 1. i 2. aprila zgrade Ministarstva kulture na Cetinju, Instituta za javno zdravlje u Podgorici, Telenora Crna Gora (Telenor fondacija) i Opštine (Glavni grad) svijetljele u plavoj boji.
Organizatori su se zahvalili sponzorima događaja Aqua Bianki, Boneli, Societe Generale Montenegro banci, PG soundu, Savezu slijepih Crne Gore, Reursnom centru 1 jun.
Izvor: Portal Analitika
