U Crnoj Gori ne postoje precizni podaci o tome koliko je djece umrlo od sindroma iznenadne smrti. Prema posljednjim, još uvijek nezvaničnim podacima, kako je Pobjedi rečeno iz Instituta zajavno zdravlje, uzrok smrti troje odojčadi (dva dječaka i jedna djevojčica) u periodu 2009. do 2014. godine bio je ovaj sindrom.

Ovog mjeseca crnogorsku javnost šokirala je vijest o smrti dvoipogodišnje djevojčice J. B. koja je pronađena mrtva u krevetu u kući gdje je živjela sa majkom i dvije sestre. Spekulacije o uzroku smrti trajale su danima, ali nalaz obdukcije pokazao je da se najvjerovatnije radi o sindromu iznenadne smrti (SIDS).

Krajem prošle godine javnost je potresla i vijest o smrti trogodišnjeg sina poznatog glumca Zike Todorovića za kojeg je takođe utvrđeno da je umro od SIDS-a.

Specijalista za sudsku medicinu, primarijus i redovni profesor Univerziteta Crne Gore i Univerziteta u Istočnom Sarajevu dr Dragana Čukić za Pobjedu objašnjava da se sindrom iznenadne smrti javlja bez ikakvih upozorenja, kod naizgled zdrave djece i to najčešće kod beba od drugog do šestog mjeseca. Većina smrti, kako naglašava, povezana je sa spavanjem, otuda i naziv ,,smrt u kolijevci krevecu”.

“Po mnogim definicijama SIDS je iznenadna i neobjašnjiva smrt djeteta koje je mlađe od godine. Naizgled zdravo odojče, nakon stavljanja na spavanje, zatiče se, obično u jutarnjim satima, mrtvo u krevetu. Najčešće su to odojčad od drugog do šestog mjeseca života, češće dječaci (u 70 odsto slučajeva), češće u zimskim mjesecima i češće među blizancima. Rijetko se javlja kod novorođenčadi. SIDS može nastati i kod starije djece (druga, treća godina života), mada daleko rjeđe u odnosu na odojčad.

“Tada je moguće, sem poremećaja disanja i poremećaj srčanog ritma, rijetka metabolička bolest”, kazala je Čukić, naglasivši da ukoliko se obdukcijom nađe uzrok smrti (zapaljenje pluća, urođene bolesti srca), takvi slučajevi ne spadaju u SIDS.

Uzrok smrti, prema njenim riječima, nepoznat je i nakon obdukcije i svih sprovedenih analiza (histologija, toksikologija, serologija, bakteriologija, biohemija), ali se otklanja sumnja na neku bolest ili nasilje.

“Prije obdukcije treba detaljno uzeti podatke o okolnostima, o zdravlju djeteta, pregledati lice mjesta i drugo. Obdukcioni nalaz je nespecifičan. Spoljašnjim pregledom vrlo često se zaključuje da se radi o njegovanom, uhranjenom djetetu, u nekim slučajevima se u otvoru usta i nosa nalazi malo bjeličastog ili sukrvičavog sadržaja, u unutrašnjem nalazu vide se tačkasta i mrljasta krvarenja na pleuri, timusu i poglavini, kaovznaci kongestije”, navela je Čukić.

Iako uzroci sindroma iznenadne smrti nijesu poznati, ustanovljeni su, kako kaže sagovornica Pobjede, određeni faktori rizika.

Neki od njih su kada beba spava na stomaku ili na boku, zatim na izrazito mekanim površinama kreveta, kada se teško budi…

“Faktori rizika su i pregrijavanje bebe (pregrijana prostorija, previše odjeće i pokrivača, kape), prerano rođenje ili mala težina na rođenju, izloženost bebe duvanskom dimu i tokom majčine trudnoće, zatim nedovoljna prenatalna njega, niže socioekonomsko stanje, to što je beba jedna od blizanaca ili trojki, četvorki, kratak razmak između trudnoća, mlađa majka, majka koja koristi drogu i alkohol u toku i nakon trudnoće navela”, je dr Čukić.

Jedna od karakteristika sindroma iznenadne smrti je da dijete izgleda potpuno zdravo što, ističe, predstavlja veliki problem za prevenciju.

“Roditelji treba da rade na izbjegavanju faktora rizika, a da pritom redovno posjećuju pedijatre i savjetovališta u svakom trenutku prije ili kada primijete bilo kakve teškoće kod djeteta”, poručuje dr Čukić.

Stručnjaci Američke pedijatrijske akademije, prema riječima dr Čukić, savjetuju da beba treba da spava na leđima (ovo smanjuje vjerovatnoću za SIDS za čak 50 odsto) u svom krevetiću, ali u istoj sobi u kojoj spavaju i roditelji.

“U krevecu ne treba da budu jastučići, bespotrebna ćebad i plišane meke igračke. Preporučuje se temperatura u prostoriji od 18 do 22 stepena Celzijusa. Cuclu koristiti samo ako to beba želi i samo tokom kraćeg spavanja (cucla može dovesti do infekcije disajnih puteva i organa, možda i kompromitovati disanje)”,  navodi naša ona.

Uz to, nacionalni zdravstveni institut, kaže dr Čukić, preporučuje i dojenje kao odličnu zaštitu jer se tako smanjuje vjerovatnoća da će se razviti infekcije disajnih puteva, a isto tako dijete je budnije i ima bolji imunitet.

Kod starije djece (starije od godinu) prevencija se odnosi na to da ne treba da spava odmah nakon obroka, da roditelji obrate pažnju da li se dijete teže budi.

Dr Čukić upozorava da se nikako ne koriste proizvodi koji se mogu pronaći na tržištu, a koji se reklamiraju kao preventive za sindrom iznenadne smrti jer nijedan od njih nije odobren od strane zvaničnih institucija, niti testiran na bezbjednost i efektivnost.

Sagovornica Pobjede ističe da nijesu tačne pojedine tvrdnje koje sindrom iznenadne smrti povezuju sa vakcinacijom.

Izvor: CDM