Polaskom u školu svaki đak prvak susretne se sa mnoštvom izazova i novih iskustava. Međutim, velikom broju djece najveći izazov predstavlja upravo njeno veličanstvo – matematika. Da li strah od neuspjeha utiče da se zbunimo kada vidimo zadatak iz matematike ili sam zadatak u nama izaziva strah – pitanje je kojim su se profesionalno bavili stručnjaci širom svijeta.

Prepreke na poligonu zvanom matematika

Osim djeci, matematika često zadaje probleme i odraslima. Međutim, tek su se nedavna istraživanja bavila korjenima ovog problema, koji se javljaju još u ranom djetinjstvu. Profesorka psihologije Moli Džejmson naglašava da u literaturi nije najjasnije objašnjeno da li ljudi sa niskim nivoom znanja osjećaju nervozu kada su u kontaktu sa matematikom – u tom slučaju im nedostaje vještina – ili osjećaj inferiornosti pred ozloglašenim predmetom izaziva blokadu i otežano učenje. Otkrivanje uzroka nervoze omogućilo bi učiteljima i nastavnicima da tačno znaju kada i na koji način treba da pomognu učenicima koji nailaze na poteškoće.

Šta sve utiče na djetetov odnos prema matematici?

Da je veza između matematike i straha mnogo složenija nego što na prvi pogled izgleda dokazuje i istraživanje koje je Univerzitet u Čikagu sproveo sa starijim đacima. Ovo istraživanje pokazuje da nervoza zbog ograničenog vremena ili straha od neuspjeha može da se javi i kod studenata koji su inače dobri u matematici.

Skala profesorke Kolin Genlej pokazuje da učenici osjećaju nervozu kada vide zadatak iz matematike još od prvog razreda osnovne škole. Odnos roditelja, nastavnika ali i vršnjaka prema matematici može da utiče na negativan stav mališana prema predmetu. Nervoza i loš performans utiču povratno jedno na drugo i stvaraju začarani krug koji se čini da je teško prekinuti, ali ipak postoje načini.

Pomozite svom školarcu na putu od matematike kao pretnje do matematike kao izazova

Roditelji igraju krucijalnu ulogu u izgradnji pozitivnog odnosa prema predmetu i prema navikama vezanim za redovno učenje. Oni bi trebalo da, zajedno sa svojom djecom, proveravaju domaće zadatke i da pritom uvijek u prvi plan ističu tačne odgovore, a ne greške. Onima koji, na primjer, gaje strast prema sportu treba zadavati zadatke koji su vezani za tu oblast. Ukoliko je moguće, dobro je okružiti učenika nastavnicima i vršnjacima koji imaju pozitivan stav prema predmetu.

Djeca često odustaju od učenja stvari u kojima ne vide svrhu. Roditelji im mogu pomoći tako što će im pokazati mogućnosti za praktičnu primenu matematike u svakodnevnim aktivnostima. Matematika je korisna pri mjerenju sastojaka od kojih ćemo napraviti kolač, izračunati vrijeme ili koristiti novac. Mlađi mogu da sortiraju novčiće, dok stariji mogu da pomognu svojim roditeljima u kupovini tako što će procijeniti koliko će koštati namirnice u korpi.

Roditelji svoje slobodno vrijeme mogu da utroše na kreativne igre koje nisu vremenski ograničene i ne stvaraju pritisak njihovoj djeci. Jedna od ideja može biti porodično takmičenje u aktivnostima koje kombinuju matematiku i nešto što je djetetu interesantno, kao što je na primjer kuvanje, kompjuterska igrica, slaganje slagalica ili pravljenje različitih objekata od kocaka.

Predlog stručnjaka za starije učenike je da napišu strahove koje gaje prema matematici. Kada ih stave na papir i kritički izanaliziraju sa roditeljima ili nastavnicima, učenici često uviđaju da su njihovi strahovi bez osnova. Predlog za mlađe uzraste je da nacrtaju svoj strah u zamjenu za pisanje.

Izvor: Fondacija Novak Đoković