Zavod za školstvo Crne Gore kopirao je planove i programe iz pojedinih predmeta, a koje je Ekspertska radna grupa za reformu obrazovnog sistema Hrvatske objavila u januaru, tvrde njeni članovi.

Kako prenosi Jutarnji list, planovi i programi iz nekoliko predmeta, koji su dostupni na sajtu crnogorskog Zavoda za školstvo, “od riječi do riječi” su prepisani, a zapravo se radi o predlogu hrvatske reforme obrazovanja, u vezi sa kojim još nije postignut dogovor.

Cijeli slučaj je otkrila Ljiljana Handžek, učiteljica iz Zagreba, koja je radila na hrvatskoj kurikularnoj reformi, i koja je pročitala pojedine programe crnogorskog Zavoda.

“Slučajno sam naletjela na stranice Zavoda za školstvo Crne Gore. Pogledala sam paušalno njihov novi program za predmet fizičko vaspitanje i pomislila, gle kako Crnogorci dobro rade. Tek kad sam bolje proučila, shvatila sam da je to najvećim dijelom prepisan i preveden naš dokument kurikuluma”, rekla je Liljana Hanžek, prenosi Jutarnji list.

Nova reforma crnogorskog sistema obrazovanja otpočeta je ove godine, brojnim promjenama koje treba da počnu da se sprovode od nove školske godine.

Stranicu s dokumentom Hanžek je proslijedila svojim kolegicama iz stručne radne grupe. Bile su dio ekipe od 500 ljudi koji su pripremali kurikularnu reformu. Predlozi svih tih dokumenata objavljeni su javno u februaru prošle godine. Prošli su javno savjetovanje, ali zbog problema s reformom, ti dokumenti nisu zaživjeli u hrvatskim školama.

Ista metodologija

Upoređivanjem dva dokumenata – hrvatskog predloga kurikuluma za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura i crnogorskog prijedloga predmetnog programa Fizičko vaspitanje, očigledna je potpuno ista metodologija izrade dokumenata, isti nazivi cjelina, a većim dijelom i prepisan sadržaj, naravno preveden na crnogorski. I ostali njihovi programi za sve predmete služe se identičnom metodologijom kakvu je osmislila bivša Ekspertska radna grupa na čelu s Borisom Jokićem.

Dok hrvatski kurikulum iz tjelesne i zdravstvene kulture navodi tri cjeline predmeta: Tjelovježba, igra, sport i ples; Moje tijelo i ja; Živim zdravo, oblasti u crnogorskom programu su: Fizičko vježbanje, igra i sport; Moje tijelo i ja; Zdrave navike.

U domenu Živim zdravo za 1. razred osnovne škole u hrvatskom kurikulumu pod razrada ishoda stoji: “1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnom vježbanju. 2. Brine se o opremi za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu”. U cjelini Zdrave navike za isti razred u crnogorskom programu pod obrazovno-vaspitni ishodi stoji: “1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene za vrijeme fizičkog vježbanja. 2. Brine o opremi za fizičko vaspitanje”.

U poglavlju preporuke za ostvarivanje ishoda, u oblasti Tjelovježba, igra, sport, ples, u hrvatskom kurikulumu stoji: “Prirodni oblici kretanja: savladavanje prostora (trčanjem i hodanjem, kolutanjem i koturanjem, puzanjem)”, dok u istoimenom poglavlju crnogorskog programa piše isto, bez navođenja zagrada.

Na mjestima gdje je promijenjena jedna riječ, sličnost je opet očigledna “Igra jednostavne motoričke igre” – “Igra jednostavne elementarne igre”.

Astrid Čulić, učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture iz zagrebačke Osnovne škole Ivana Mažuranića, nema nedoumica o čemu se radi.

“Ovo su konstrukcije proizišle iz naših glava, to su naše rečenice. Naš kurikularni dokument prepoznatljiv je po tome što je unikatan u koncepciji. Napravićemo detaljnu analizu našeg i crnogorskog dokumenta. Kao koautor dokumenta, mogu sumnjati da je ovo plagijat, ali nisam pravnik”, kaže Čulić.

Ona očekuje reakciju Ministarstva znanosti i obrazovanja jer su svi kurikularni dokumenti u njihovom vlasništvu. Do tada, ona i kolegice obavijestile su sve ostale koji su radili na kurikularnoj reformi da provjere postoji li i u njihovim predmetima tolika sličnost s crnogorskima. Smeta im, između ostalog, i to da u literaturi Crne Gore nije navedeno korištenje hrvatskog predloga kurikuluma.

Autor reforme Boris Jokić kaže da su metodologija i dokumenti javno dostupni svima i kao naučniku mu ne smeta ako će djeca u Crnoj Gori, Ugandi ili Njemačkoj od njihovog rada imati prilike za bolje vaspitanje i obrazovanje.

“Ne smeta čak ni to da su rad plaćen novcem hrvatskih poreskih obveznika preuzele druge zemlje, jer to je pitanje za one koji vode ovu zemlju”, kaže Jokić. Međutim, kako dodaje, sramotna je činjenica da od rezultata stručnog, kreativnog i hrabrog rada više od 500 hrvatskih učitelja, vaspitača, ravnatelja, stručnih saradnika i naučnika nemaju koristi djeca i mladi u Hrvatskoj.

Jutarnji list je u ponedjeljak u više navrata pokušao da dobije objašnjenje v.d. direktora Zavoda za školstvo iz Podgorice Rešada Sijarića, ali ga je sekretarica opravdavala zauzetošću. Nije se javljao ni ministar obrazovanja  Damir Šehović.