Udruženje Roditelji dostavilo je danas Odboru za prosvjetu i nauku i kulturu crnogorskog parlamenta nekoliko predloga amandmana koji se odnose na izmjene Opšteg i Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju o kojima će se izjasniti ovih dana. Udruženje je pozvalo članove odbora da iskoristite svoje nadležnosti i predlože ih na sjednici Odbora kako bi se članovi, zatim i plenum kasnije o njima izjasnili.

Udruženje je ove komentare već dostavljalo Ministarstvu prosvjete u toku javne rasprave (nacrt izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju) kao i u toku izrade teksta izmjena jer je učestvovalo u radnoj grupi koja je pripremala Nacrt zakona o opštem obrazovanju.

Gotovo ni jedan predlog Udruženja nije prihvaćen, a čak ni oni koji su bili najavljeni da će biti prihvaćeni nijesu se na kraju našli u predlozima izmjena, za šta je Udruženje saznalo tek kada su stigli u parlament.

Udruženje je, između ostalog, predložilo da škole ubuduće imaju obavezu organizovanja produženog boravka, barem one koje imaju 500 i više djece, zatim da školovanje otpočinju djeca koja do početka školske godine napune šest godina, da se stiktno zabrani prodaja u školama svega onoga što se ne odnosi na obrazovanje, da se definišu vrste neprimjerenog ponašanja, obaveze roditelja i škola… Predlog je i da, i situaciji u kojoj se 28 učenika prijavi da izučava od šestog razreda za drugi strani jezik jedan od navedenih u članu 25 Zakona, škola je dužna da organizuje nastavu.

U dijelu koji se tiče osnovnog obrazovanja, predložili smo da se promijeni odredba o početku školovanja, a na osnovu sugestije velikog broja roditelja. U Udruženju sugerišu da početak školovanja ne počinje prije nego što dijete navrši šest godina starosti. Sada su djeca koja u kalendarskoj godini pune šest gdina u obavezi da počnu školovanje, a za jedan dio njih znači i da će krenuti u školu sa pet godina.

Pogledajte sve amandamne udruženja Roditelji:

Predlog izmjena i dopuna Zakona o osnovom obrazovanju

Član 6 (17)

Škola, koja ima najmanje 500 učenika, je obavezna da obezbijedi produženi boravak za učenike prvog i drugog razreda.

Komentar: Ministarstvo prosvjete se odlučilo da refomiše sistem obrazovanja, između ostalog, uvodeći obavezu početka školovanja sa navršenih šest godina. U skladu sa tim dužno je I da roditeljima obezbijedi podršku u zbrinjavanju djece, koja nakon par sati provedenih u školi, najčešće nemaju gdje osim da borave sama kod kuće, što vjerujemo da nije u interesu ni Ministarstva ni države, posebno s bezbjednosnog apekta.  Loša ekonomska situacija ne dozvoljava najvećem broju roditelja da plaćaju privatne produžene boravke, čiji rad, s druge strane niko ne kontroliše.

Član 31

U školu se upisuju djeca koja do početka školske godine u kojoj će pohađati školu, pune šest godine života.

Komentar: Na ovaj način će se svakako ispoštovati cilj da djeca sa šest godine otpočnu školovanje, ali će se I izbjeći da se to dešava sa pet godina, kao što je sada slučaj sa dijelom , a zatim da se na različite načine roditelji dovijavaju da odlažu početaka školovanja.

Poslije člana 25 Zakona o osnovnom obrazovanju dodaje se član 25a i glasi:

Ukoliko se 28 učenika prijavi da izučava od šestog razreda za drugi strani jezik jedan od navedenih u članu 25, škola je dužna da organizuje nastavu.

Komentar: Učenici od šestog razreda kao obavezni predmet izučavaju jedan od stranih jezika: francuski, ruski, italijanski, njemački, španski i druge jezike u skladu sa javno važećim obrazovnim programom. U šestom razredu se učenicima treba omogućiti pravo izbora drugog jezika u skladu sa njihovim planovima razvoja obrazovnog procesa i daljeg razvoja karijere. Nametanje izbora drugog stranog jezika od strane škole, koje se pravda potrebom već zapošljenog nastavnog kadra škole za ispunjavanjem propisane norme časova, šteti generacijama djece dok isti ne podju u penziju.

Predlog izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju

Član 9b

Zabrana nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja

U ustanovi je zabranjeno: fizičko, psihičko i socijalno nasilje; zlostavljanje i zanemarivanje djece i učenika; fizičko kažnjavanje i vrijeđanje ličnosti, odnosno seksualna zloupotreba djece i učenika ili zaposlenih.

Pod nasiljem i zlostavljanjem podrazumijeva se svaki oblik jednom učinjenog ili ponavljanog verbalnog ili neverbalnog ponašanja koje ima za posledicu stvarno ili potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dostojanstva ličnosti djeteta i učenika ili zaposlenog.

Zanemarivanje i nemarno postupanje predstavlja propuštanje ustanove ili zaposlenog da obezbedi uslove za pravilan razvoj djeteta i učenika.

Ustanova je dužna da odmah podnese prijavu nadležnom organu socijalnog staranja ako se kod djeteta ili učenika primijete znaci nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja.

Pod fizičkim nasiljem, u smislu stava 1. ovog člana, smatra se: fizičko kažnjavanje djece i učenika od strane zaposlenih i drugih odraslih osoba; svako ponašanje koje može da dovede do stvarnog ili potencijalnog tjelesnog povrjeđivanja djeteta, učenika ili zaposlenog; nasilno ponašanje zaposlenog prema djeci, učenicima ili drugim zaposlenim, kao i učenika prema drugim učenicima ili zaposlenim.

Pod psihičkim nasiljem, u smislu stava 1. ovog člana smatra se ponašanje koje dovodi do trenutnog ili trajnog ugrožavanja psihičkog i emocionalnog zdravlja i dostojanstva djeteta i učenika ili zaposlenog.

Pod socijalnim nasiljem, u smislu stava 1. ovog člana smatra se isključivanje djeteta i učenika iz grupe vršnjaka i različitih oblika socijalnih aktivnosti ustanove.

U ustanovi je zabranjen svaki oblik nasilja i zlostavljanja iz stava 2. ovog člana od strane učenika, njegovog roditelja, odnosno staratelja ili odraslog, nad nastavnikom, vaspitačem, stručnim saradnikom i drugim zaposlenim.

Zbog povrede zabrane iz stava 8. ovog člana protiv roditelja, odnosno staratelja djeteta ili učenika pokreće se prekršajni, odnosno krivični postupak.

Protokol postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje i zlostavljanje, sadržaj i načine sprovođenja preventivnih i interventnih aktivnosti, uslove i načine za procenu rizika, načine zaštite od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, propisuje Ministarstvo prosvjete.

Bliže uslove o načinima prepoznavanja neverbalnih oblika zlostavljanja djece i učenika od strane zaposlenog za vrijeme njege, odmora i rekreacije i drugih oblika vaspitno-obrazovnog rada, propisuje Ministarstvo prosvjete.

Član 9b u aktuelnom zakonu postaje Član 9c

Član 95
Dodati nadležnosti Savjetu roditelja kako bi mogao da doprinese radu škole i uključi se u donošenje odluke koje se tiču djece (u dijelu koji se odnosi isključivo na obrazovanje i nastavu).

Savjet roditelja:

• razmatra namjenu korišćenja sredstava od donacija i od proširene djelatnosti ustanove;

2) bira predstavnike roditelja u školski, odnosno upravni odbor;

2) daje mišljenje o predlogu godišnjeg plana rada ustanove;

3) razmatra izvještaj o radu ustanove;

3a) učestvuje u postupku predlaganja izbornih predmeta;

3b) daje mišljenje na program organizacije ekskurzije/škole u prirodi učenika;

3c) razmatra interne i eksterne izvještaje o utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove;

4) razmatra prigovore roditelja i učenika u vezi sa obrazovno-vaspitnim radom;

5) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i statutom ustanove.

Dodati glavu XII PRAVA I OBAVEZE RODITELJA

Član 99.

• Roditelj učenika ima pravo i obavezu da učestvuje u njegovom obrazovanju i da bude

redovno obaviješten o njegovim postignućima.

• Roditelj učenika dužan je da upiše dijete u osnovnu školu u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju I brine se o redovnom pohađanju obaveznog dijela programa kao i ostalih oblika vaspitno-obrazovnog rada u koje je učenik uključen.
• Roditelj učenika je dužan da se brinuti da učenik redovno izvršava obaveze i u primjerenom roku da javi razlog izostanka učenika.
• Ako roditelj zanemaruje svoje obaveze, škola je dužna da uputi pisani poziv za razgovor s razrednim starješinom i stručnim saradnicima škole.
• Način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka uređuju se statutom ustanove.
• Ako roditelj učestalo zanemaruje obaveze, škola je dužna da o tome obavijestiti Ministarstvo prosvjete i nadležnu ustanovu socijalne zaštite koji su dužni da obavijeste školu o preduzeti mjerama.

Dodati glavu XIII PRAVA I OBAVEZE ŠKOLSKE USTANOVE

Član 101

Školske ustanove dužne su da:

– stvaraju uslove za zdrav mentalni i fizički razvoj i socijalnu dobrobit učenika,
– sprječavaju neprihvatljive oblike ponašanja,
– brinu o sigurnosti učenika,
– obezbijede uslove za uspješnost svakog učenika u učenju,
– brinu o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavaju ljekare primarne zdravstvene zaštite i roditelje,
– prate socijalne probleme i pojave kod učenika i preduzimaju mjere za otklanjanje njihovih uzroka i posljedica, u saradnji s ustanovama socijalnog staranja odnosno drugim nadležnim tijelima,
– vode evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponašanja učenika,
– pružaju savjetodavni rad učenicima.

Član 43 (102)

Obaveza zaštite prava učenika

1) Učitelji, nastavnici, stručni saradnici i ostali radnici u školskim ustanovama dužni su da preduzimaju mjere zaštite prava učenika I o svakom kršenju tih prava, posebno o oblicima fizičkog ili duševnog nasilja, polne zloupotrebe, zanemarivanja, zlostavljanja ili izrabljivanja učenika, odmah obavijeste direktora školske ustanove koji je dužan da se tim povodom javi Ministarstvi prosvjete i ustanovi nadležnoj za socijalno staranje, odnosno drugom nadležnom tijelu.

2) Način postupanja učitelja, nastavnika, stručnih saradnika i direktora u preduzimanju mjera zaštite prava učenika I prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima, propisuje Ministastarstvo prosvjete.

Član 51 (137)

U osnovnim školama nije dopuštena promovisanje i prodaja robe i/ili usluga koji ne služe ciljevima vaspitanja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece osnovnoškolskog uzrasta.

Pojašnjenje: Obavezno zakonski regulisati dio koji se odnosi na prodaju u školama, jer se sadašnje neregulisano stanje zakonom I pored zabrana i ukaza ministara zloupotrebljava. Neprihvatljivo je đacima na časovima nuditi prodaju bilo čega. Ova oblast već godinama je neuređena I roditelji su zbog takvog stanja ogorčeni.

Član 54 (146)

Dodati stav 13:

“ako u svojim prostorijama organizuje promociju i prodaju robe i/ili usluga koje ne služe ciljevima i sadržajima vaspitanja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece ranog i predškolskog uzrasta”.

Takođe, Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, čija je i Crna Gora potpisnica, u čanu 29. stavu 1, nalaže zemljama potpisnicama da “se obrazovanje djeteta mora usmjeriti na (A) razvoj djetetove osobnosti, talenata i mentalnih i tjelesnih sposobnosti u njihovu punom potencijalu.”