Evropski sud pravde prošle sedmice je donio odluku o vakcinaciji koja bi mogla pokrenuti cijelu lavinu zahtjeva za odštetama jer će ljudi moći da optuže farmaceutske kompanije da su im njihove vakcine izazvale bolest čak i ako neće imati nikakvih naučnih argumenata za to. Dovoljan dokaz za povezivanje vakcine s bolešću biće činjenica da je veći broj ljudi nedugo nakon vakcinacije razvio neku određenu bolest koju ranije nije imao.
U tekstu odluke (stavka 13) piše: “Konkretnije, iz te sudske prakse proizlazi da sudac koji odlučuje o meritumu, pri izvršavanju svog diskrecionog vlaštenja, može smatrati da su činjenični elementi koje tužilac navodi, kao što su period između vakcinisanja i nastanka bolesti i nepostojanje prethodnih naznaka predmetne bolesti u posebnoj anamnezi pacijenta i njegovih članova porodice, ozbiljne, precizne i dosljedne presumpcije koje mogu dokazati neispravnost vakcine i uzročnu vezu između nje i dotične bolesti, bez obzira na zaključak da medicinskim istraživanjem nije utvrđena veza između vakcinacije i nastanka te bolesti.”
Konkretna presuda Evropskog suda pravde proizašla je iz procesa u kojem je jedan francuski državljanin poznat po inicijalima J.W. obolio od multiple skleroze godinu dana nakon što je 1998. vakcinisan protiv hepatitisa B.
J.W. je 2006. tužio farmaceutsku kompaniju Sanofi Pasteur koja je proizvela vakcinu, a dugogodišnji proces konačno je završio na Evropskom sudu pravde. Odluke tog suda nerijetko služe kao vodilje svim evropskim sudovima, a ona znači i da je donošenje presude prepušteno sudijama koji ne moraju biti naučno pismeni.
Odluka je izazvala oštre kritike brojnih stručnjaka u Evropi.
Andrew Pollard, profesor dječje infektologije i imunologije sa Univerziteta u Oxfordu za Telegraph je rekao da presuda Evropskog suda nije u skladu s normalnim racionalnim pristupom analizi dokaza. Upozorio je da ona može ugroziti programe vakcinisanja koji svake godine širom svijeta spašavaju na milone života.
Poznato je da antivakcinalisti širom svijeta uporno ističu da je autizam posljednjih godina u porastu, da je taj porast u skladu sa porastom broja vakcinisane djece i da se autizam obično kod djece javlja neposredno nakon vakcinisanja MMR-om.
Ljekari pojašnjavaju da vremenska koincidencija vakcinisanja s pojavom simptoma autizma kao i korelacija porasta u brojevima vakcinisanih i slučajeva autizma, ni posebno ni zajedno ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu između vakcinisanja i autizma. Stručnjaci ističu da bi dominantan razlog za zabilježeni trend mogla biti kvalitetnija dijagnostika koja, između ostalog, uključuje veću osviještenost i redovnije prijavljivanje roditelja, kao i sve razrađenije metode testiranja.
U prilog tome govori jedna novija švedska studija koja je pokazala da broj dijagnostifikovih slučajeva autizma posljednjih 10 godina u toj zemlji značajno raste, dok broj registrovanih simptoma utvrđenih u telefonskim anketama roditelja istovremeno stagnira.
Sličan porast mogao bi se uočiti i kada bi se, na primjer, bilježio broj djece s disleksijom. Ta poteškoća, baš kao i autizam, iako je prvi put otkrivena još prije par vjekova, tek se 1980-ih počela ozbiljnije dijagnostifikovati i pratiti. Prije toga često se smatrala lijenošću ili manjkom interesovanja za učenje.
Izvor: Index.hr
