Postoji jedan dječak, ime mu je Ognjen. Bio je drugačiji od druge djece i volio je jako vodu. Zbog svoje različitosti, nije razumio da voda može biti opasna i voda je uzela njegov život. Iza njega je ostala jedna mama koja je sahranila svoje dijete… ona je našla novi smisao i osnovala Fondaciju „Ognjen Rakočević“. Ta mama, Vanja Rakočević, je i jedan od organizatora Zaigrane pedale, predavanja tokom kojih će ove sedmice, u više crnogorskih gradova, javnost čuti zašto i na koji način su djeca s autizmom poput Ognjena različita.

Čuće „zašto vole vodu, zašto ne vide opasnosti i kako im se može pomoći da razumiju bolje ovaj svijet, koji ih često ne prihvata takvima kakvi jesu – predivna djeca“, piše u najavi Maja Bonačić iz Hrvatske, koja će tokom Zaigrane pedale preći 720 km biciklom, trčaće 42 km i plivati četiri, te držati edukativna predavanja u Herceg Novom, Kotoru, Baru i Podgorici.

Bonačić je magistar psihologije, praktičarka igrom i triatlonka. Zaigrana pedala je njen volonterski projekat, koji se sada prvi put realizuje i u Crnoj Gori. Sa djecom sa razvojnim smetnjama i djecom sa autističnog spektra, počela je da radi slučajno.

„Moja kćerka je imala neke manje razvojne smetnje i morala sam da izdvojim dosta novca za razne terapije. To me motivisalo da osnujem Udrugu Oblačić, gdje će terapije biti besplatne“, kazala je ona.

U Udruzi Oblačić radi terapiju, predavanja, edukacije i dijagnostičku procjenu, odnosno ranu intervenciju. Terapija igrom, o kojoj će govoriti i pred crnogorskom publikom, je naučno utemeljen pravac koji je zasnovan u SAD pedesetih godina prošlog vijeka.

„Djeca mlađa od 12 godina ne komuniciraju o svojim poteškoćama, ona se igraju. U tom smislu, terapija igrom je jedini terapeutski adekvatan način rada sa djecom, kada pričamo o emocionalnim poteškoćama. Ali, terapija igrom je jako korisna i za djecu koja imaju problema sa simboličkom igrom (poput djece sa autističnog spektra), jer im razvija igru i daje im sredstvo za razvijanje komunikacije sa vršnjacima. Simbolička igra je presudna i za zdrav razvoj mozga i stvaranje novih neuronskih puteva. Tako podstičemo cjelokupan kognitivni razvoj“, objašnjava Bonačić.

Najčešća greška koju društvo pravi  kada su djeca sa autističnog spektra u pitanju, je što, kaže Bonačić, ponekad ne vide dijete, vide samo autizam.

“Ne vide potrebe, nego samo poteškoće, ne vide ni djetetove kapacitete… Ponekad ne postavljaju i granice na adekvatan način, čime ne osiguravaju djetetu osjećaj sigurnosti, što je primarna potreba svakog djeteta”, dodaje ona.

Društvo mora, kako je kazala, znati da osobe sa autizmom imaju poteškoće sa razumijevanjem socijalnih odnosa i uživljavanjem u tuđu perspektivu, što ne znači da oni to ne žele. Bonačić dodaje da se osobe na spektru međusobno više razlikuju, nego osobe urednog razvoja.

„Ako ste upoznali jednu osobu na spektru, ne mislite da znate šta je spektar i da ćete znati da ga prepoznate kada vidite drugu osobu“. Autizam je, kaže ona, spektar koji može, a ne mora da uključuje intelektualno zaostajanje. Autistični spektar uključuje i genijalne umove, poput Alana Turinga, vrhunskog matematičara, koji je razbio njemačku Enigmu izgradivši prvi računar.

„Imao je Aspergerov sindrom,  visokofunkcionalni oblik poremećaja iz autističnog spektra. Procjenjuje se da je spasio oko 120 miliona ljudi i skratio Drugi svjetski rat za dvije godine. Trčao je i maraton značajno ispod tri sata“, kaže Bonačić.

Američka naučnica Meri Templ Grandin, i sama osoba sa visokofunkcionalnim autizmom, kaže da bi „Nikola Tesla, Albert Ajnštajn i Mocart vjerovatno bili dijagnostifikovani na današnjem spektru autizma“.

Meri Templ Grandin, osoba sa visokofunkcionalnim autizmom, danas je profesorica na Univerzitetu Kolorado, savjetnica u stočarskoj industriji za ponašanje životinja i aktivista za autizam.  Smatra da bi u školama, u radu sa autističnom djecom, trebalo posvećivati više pažnje praktičnim predmetima i radu.

„Niko ne radi na razvoju njihovih interesovanja u pravcu nauke. Kao učenik, bila sam predmet sprdnje, u srednjoj mi učenje uopšte nije bilo bitno, sve dok nisam došla na časove nauke. Moj nastavnik je bio NASA svemirski naučnik, a ne nastavnik. Djecu mogu da uče i osobe koje su penzionisane. Nema veze ako ih uče nečemu što je zastarjelo. Na taj način pale njihove varnice. Tako uključujete to dijete“.

Nakon „pedalanja“ u Hrvatskoj, Bonačić danaa stiže u Herceg Novi, gdje će održati predavanje u Gradskoj kafani. U utorak će govoriti u Kotoru (Crkva Svetog Pavla), u srijedu u Baru (Hotel „Franca“) i u četvrtak u Podgorici (KIC „Budo Tomović“). Sva predavanja počinju u 18 sati.

Završni događaj crnogorske Pedale je humanitarni Ironman, koji Bonačić organizuje u saradnji sa crnogorskim triatloncem Igorom Majerom. Početak jednočasovnih dešavanja je ispred šoping centra Mall of Montenegro u 9.30, u podne će događaj biti nastavljen na Rimskom trgu, potom u 14.30 u Delti, a završnica Ironmana je na Trgu nezavisnosti u 18.00 sati. Posjetici će tog dana moći da dobiju informacije o autizmu i doniraju sredstva za Fondaciju „Ognjen Rakočević“. U organizaciju „Zaigrane pedale“ i Ironman trke, pored Bonačić, Majera i Vanje Rakočević, uključeni su i Ministarstvo prosvjete, firma Tempo, i više NVO – Roditelji, Biciklo.me, ADP Zid…

Izvor: Vijesti