Arhaični izrazi u udžbenicima zbunjuju i roditelje i profesore

20/12/2016 09:35 | by | 70 Comments

Udžbenici za crnogorski, srpski, bosanski i hrvatski jezik (CSBH), koji su od 2013. u upotrebi u crnogorskim osnovnim školama obiluju arhaičnim izrazima, dok lingvisti objašnjavaju da se radi o riječima koje se decenijama ne mogu čuti ni po selima.

Ove udžbenike odobrio je Nacionalni savjet za obrazovanje, a štampao Zavod za udžbenike i obavezna su đačka literatura iz jezika.

Tako se u narodnoj bajci Čardak ni na nebu ni na zemlji, učenici četvrtog rareda susrijeću sa izrazima “rekne”, odnosno “reku” (treće lice jednine i množine glagola reći u sadašnjem vremenu). Tu je i glagolski oblik “šćedne”i “ne šćedne”. Sa druge strane, u prvoj rečenici bajke upotrijebljena je imenica kćer, iako se u narodnom govoru češće može naći “šćer” od izraza “reku” ili “rekne”.

Ministarstvo se nedavno ogradilo od Bukvara izdavača Naša škola pet plus, objašnjavajući to činjenicom da udžbenik nije dobio zeleno svjetlo Nacionalnog savjeta, te da nije obavezno štivo. Ministar Damir Šehović je najavio da će odgovarati oni koji su dopustili da Bukvar dođe do školskih klupa.

Pitanje je kako će se prosvjetni resor odrediti prema udžbenicima koji su godinama u upotrebi, a u kojima ima problematičnih izraza, poput citirane bajke iz čitanke za četvrti razred osnovne škole.

Iz Ministarstva prosvjete objašnjavaju da su nadležni isključivo za poštovanje zakonskih procedura.

“Kada je u pitanju izrada udžbenika, glavnu riječ ima Nacionalni savjet koji odobrava programe za određeni predmet. Sa druge strane, ZUNS štampa udžbenike”, kazali su iz Ministarstva.

Iz Zavoda za udžbenike nijesu konkretno odgovorili na pitanja Vijesti u kojim krajevima se koristi glagolski oblik “reku”, zbog čega ima nedosljednosti u korišćenju narodnog govora, te da li će udžbenici iz jezika uskoro biti revidirani.

“S obzirom na to da su nastavni programi promijenjeni 2013. godine, rukovodeće se našim zalihama, mi smo jedan dio udžbeničkih kompleta prilagodili ili potpuno nove objavili početkom prošle godine. Ove godine za osnovne škole objavili smo 42 nova ili traženim izmjenama prilagođena naslova na crnogorskom jeziku, promijenjeni su kompleti po kojima se izučava engleski jezik u prva tri razreda, uradili smo i dio naslova za prvi i peti razred na albanskom jeziku”, odgovoreno je iz ZUNS-a.

Nijesu samo đaci i njihovi roditelji u nedoumici kad su u pitanju tekstovi iz čitanki, a korišćenje pojedinih izraza čudno je i lingvistima.

Profesora katedre za crnogorski jezik i književnost nikšićkog Filozofskog fakulteta Rajku Glušicu čudi ograđivanje Ministarstva prosvjete od Bukvara “kada se zna da je pisan po pravilima propisanim Pravopisom i Gramatikom crnogorskoga jezika koji su rješenjem tog resora proglašeni službenim i obaveznim u obrazovnom sistemu”.

“Svi udžbenici u zvaničnoj upotrebi za crnogorski jezik u osnovnoj i srednjoj školi, baš kao i inkriminisani Bukvar, pisani su prema  normi koja je propisana pomenutim Pravopisom  i Gramatikom. Bukvar se ne razlikuje od ostalih udžbenika koji su obavezni i odobreni od nadležnih institucija za upotrebu u crnogorskom obrazovnom sistemu, što potvrđuju i isti recenzenti  Bukvara i ostalih zvaničnih udžbenika. Dakle, izvor problema su Pravopis i Gramatika koji propisuju nakaradnu normu, a ne Bukvar u kojem se kao u ogledalu pokazalo nakazno lice te norme”, smatra ona.

Glušica ističe da ne postoji razlika između standarda i narodnih govora, te da su mnoge jezičke osobenosti narodnih govora neopravdano ušle u normu standardnog jezika.

”Granica između ta dva jezička idioma u crnogorskom jeziku je nejasna, pa korisnici nikad nijesu sigurni da li su u standardnom jeziku ili u nekom od narodnih crnogorskih govora”, pojašnjava ona.

Napominje da je arhaizacija crnogorskog jezika pogrešan pristup, te da je nastala iz težnje da se napravi što više razlika između crnogorskog i drugih jezika nastalih iz policentričnog srpskohrvatskog.

Glušica smatra da najbolje rješenje ove neodržive situacije sa udžbenicima crnogorskog jezika  i potpuno pogrešnim pristupom jezičkoj normi vraćanje “starih i odličnih udžbenike iz vremena kada je nastavni predmet bio maternji jezik”.

“Naravno, pod hitno treba odustati od pogubne nacionalističke jezičke politike čiji je jedan od najbenignijih rezultata  upravo Bukvar o kojem se ovih dana toliko govori”, poručila je ona.

Izvor: Vijesti

 

SOS linija baner

Nedjelja štednje

Comments

  2. Pripovijedanje i umovanje narodno ! Izbor iz usmene književnosti naroda i narodnosti SFRJ ! Izdavač ” SVJETLOST ” Sarajevo 1989 ! Djeca imala za lekriru prije dvadeset godina ! (Čardak ni na nebu ni na zemlji ) !

  6. Sprdnja ziva. Citala sam taj tekst skoro posto je moja kcerka u cetvrtom razdredu. Ima tu jos rijeci koje su nakaradne. Jos nisam cula da neko kaze reku ili rekne, a do juce smo se smijali onima koji su se tako izrazavali. Zalosno sta nam od djece rade!

  13. Cega se pametan stidi time se lud ponosi!Koji crni lingvisti ?Osnovna pravila fonetike i lingvistike nisu ispostovana…a da to je izgleda izmisljena nova nauka znana samo nepismenima…bar se covek moze dobro nasmejati😅

  14. Cega se pametan stidi time se lud ponosi!Koji crni lingvisti ?Osnovna pravila fonetike i lingvistike nisu ispostovana…a da to je izgleda izmisljena nova nauka znana samo nepismenima…bar se covek moze dobro nasmejati😅

  20. “Ovo su rijeci koje nisu pravilno napisane ili ne postoje, pa ih ti nemoj koristiti u govoru.Ako se uciteljica zbog toga bude ljutila, reci joj da ti je majka zabranila da koristis te rijeci”-tako sam ja objasnila sve ovo mojoj djevojcici i rijesen problem.Ako vec ne umijemo kolektivno da se pobunimo, mozemo i ovako pojedinacno.Takodje, ona je naucila da azbuka ima 32 slova, iako su dva slova nepotrebna- narocito ovo slovo ź.

  24. Djeci uvedeš strane autore, izbaciš narodnu književnost i autore iz Crne Gore, a očekuješ da prepoznaju i razumiju arhaične forme. Takođe, istina je da zborimo śedi, śever,śekira, postoje Maśa i Daśa, ima i koźega sira, al za Źenu i Źanu ja čula nisam i takvih baba u Crnoj Gori nema.Ima ih,ipak, u primjerima upornih učiteljica koje se trude da što bolje nauče djecu ovim slovima.

  30. “Profesorka Bosiljka Kankaraš navodi i primjere za nova pravila. Umjesto „uplašiti“ pravilno je pisati „metnuti u strah“. Umjesto lokativa, savjetuje da se koristi akuzativ, čime se dobija „živi u grad“, „živi u krš„, „ćeram đecu po ulicu“. Slično je i s dativom, koji dobija nastavak „e“, pa zvuči „daj ti mene tu knjigu“, „tebe ću vrnuti dug“. ”
    Da bide, da rekne, šćaše, đetelina…

  32. eto vam bajka, onakva kakvu ju je Vuk Karadzic zapisao, takva je i u udzbeniku o kojem govorite, i u cemu je problem, mozda je Vuk Karadzic kako kazete “preveo” na ovaj strasni, primitivni crnogorski jezik??Niko nista nije preveo, tekst je prenesen u obliku u kojem ga je Vuk zapisao, ali treba ucinit napor pa nesto i procitat, osim fb statusa i dnevnih novina

    • Borise, ovđe nije pitanje citati ili ne citati Vuka danas, u osnovnim skolama, vec u elementarnom nepoznavanju necega sto je predmet pljuvanja, u ovom slucaju svi su napali cg jezik, ne znajuci da je ovo bajka koju je Vuk zapisao tako, i ako citamo Bracu Grim danas, zasto ne bismo i Vuka, za Vuka se hvatamo kad treba osporit cg azbuku, a onda nam bas i nije dobar kad ga sretnemo u udzbenicima, malo licemjerno, zar ne?

    • Slozicu se da neki ljudi koriste ove primjere kako bi se “obracunali” sa samim imenom crnogorskog jezika. Ali to ne znaci da treba ici u drugu krajnost i crnogorski jezik u XXI vijeku graditi na osnovama XIX vijeka.
      Imali smo pravopisna rjesenja iz SFRJ, koja je svak drzava preimenovala politickim pecatom, ali mijenjanje sadrzaja kako bi se naglasila razlicitost u odnosu na okruzenje je fatalna greska. Ali ok.

    • Da se razumijemo, nijesam reagovao na ovaj post zbog cg jezika, vec zato sto ne razumijem ljude koji bljuju vatru na nesto, a o tome ne znaju nista, konkretno u ovom slucaju, svi su popljuvali cg jezik, a ne znaju elementarno, mrzi ih da procitaju bajku i shvate da je ovo bajka koju je Vuk zapisao i objavio, samo to, niko nije redigovao tekst ama bas nimalo, ali to smo mi, nista novo 🙂

    • Ispolitizovana je cijela atmosfera, obicne ljude slabo ko konsultuje – jer su visi ciljevi bitniji, a onda nije ni cudo sto ljudi emotivno reaguju na novine kojima ce njihova djeca biti izlozena.

      Kao i u slucaju drzavnih simbola- ove identitetske stvari se moraju mnogo trezvenije uvoditi, uz uvazavanje neistomisljenika. Ali i to smo mi 😉

  33. Živa istina.ja posle 43 godine života i školovanja u Crnoj Gori pitam se kakav je ovo jezik postao ko je ovu glupost i ovaj pravopis dozvolio.Neka se jezik zove kako god žele crnogorski ili albanski ali neka ne izmišljaju rečnike i pravila koja nisu postojala ni prije 2 vijeka a tobož idemo ka EVROPI neka vrate jezik kakav je bio prije 20 god lijepi književni jezik a arhaični neka ostanu zapisani i izučavanju u predmetima ISTORIJA CRNOGORSKOG JEZIKA kao što to imaju engleski nemački itd da se izučavaju na studijskim programima. Ne smije politika uticati na znanje i obrazovanje naše djece tj da ih sakate od samog početka sa sramotnim BUKVAROM. NADAM SE da će naši AKADEMICI USTATI U ODBRANU KNJIŽEVNOG JEZIKA JER ONI IMAJU TU OBAVEZU I DUZNOST

  34. Iznenadiste me ovim prenosenjem teksta koji kao kljucni izvor ima vrlo diskutabilnu naucnicu g-dju Glusicu i njene teorije kojih se naslusasmo sto u Niksicu, sto u raznim povodima dje se pljuje po sopstvenom jeziku. A sve iz licnih pobuda. Jedino sto vidim da se forsira i to sa vrlo jasnim intencijama je nekakva buna, reakcija na nesto sto je dio jezika. U namanju ruku, cudno sto podrzavate ovako povrsnu i nedovoljno utemeljenu polemiku.

Leave a Reply