Obrazovni sistemi širom svijeta prošli su dugogodišnje testiranje i revidiranje da bi proizveli visoke akademske rezultate i kultivisali lični razvoj djece. Bez obzira na to gdje u svijetu pohađate školu na vaše obrazovanje primarno utiču kultura i način razmišljanja te zemlje. Iako ni jedan obrazovni sistem nije savršen, neke zemlje postižu bolje akademske rezultate i razvijaju lične vještine koje ljudima pomažu da napreduju u životu.

O kojim se zemljama radi kad pričamo o odličnoj edukaciji i koji faktori te zemlje čine uspješnima? Mnoge strukturiraju svoje obrazovanje na različite načine, a četiri su čiji nas obrazovni uspjesi podstiču da istražimo kako njihovi prioriteti utiču na formaciju njihovih sistema i što možemo od njih naučiti.

JAPAN

► RAZVIJANJE KARAKTERA, A TEK ONDA ZNANJA.

Svako ko je posjetio Japan primijetio je da su Japanci vrlo pristojni, s besprijekornim bontonom. To je zato što japanska kultura vrlo snažan naglasak stavlja na izgradnju karaktera djeteta prije početka tradicionalnog obrazovanja putem službenih ispita i testiranja.

Prvih nekoliko godina djetetovog školskog života u Japanu je provedeno u razvijanju poštovanja, saosjećanja i velikodušnosti kao dijela njihove kulture, kao i razlike između dobra i zla, pravde, samokontrole i determinacije. Te karakteristike pomažu da se utemelji smisao ravnoteže koji je potreban da bi se uspjelo u školi i životu.

► JAPANSKI UČENICI SAMI ČISTE SVOJE ŠKOLE.

Dok mnoge škole zapošljavaju čistače i čistačice, u Japanu učenici sami čiste učionice, hodnike, školske restorane, pa čak i toalete. Podijeljeni u tri grupe, učenici svoje dužnosti obavljaju svakodnevno, a razlog zbog kojeg je to dio obrazovnog sistema u Japanu je to da te aktivnosti djecu uče ne samo kako da čiste i koja je važnost rutine čišćenja, nego i promoviše timski rad učenika i poštovanje sopstvenog i rada drugih ljudi.

FINSKA

► MANJE JE VIŠE.

Finski obrazovni sistem takođe se smatra vrlo uspješnim. Dijelom je za to zaslužna ideja da je manje – više. Učitelji u Finskoj provode oko 600 sati godišnje podučavajući u učionici – to je na primjer upola manje od vremena koje američki učitelji provode u učionicama. Prednost je tog pristupa da finski učitelji mogu uložiti više vremena u svoj profesionalni razvoj, što na kraju rezultira višim kvalitetom vremena koje učitelji sprovedu u učionicama, a ne kvantitetom. To nije prednost samo učenicima, nego i učiteljima.

► DJECA PROVODE VIŠE VREMENA NAPOLJU.

Finska i druge skandinavske zemlje, uključujući Norvešku i Švedsku, se trude da učenici što više vremena provedu u prirodi. Zato djeca u Finskoj provode puno vremena u istraživanju i igri, a to se shvata jednako važnom komponentom učenja kao i razredno okruženje. Čak i tokom zimskih mjeseci djeca se igraju na otvorenom ili odlaze na edukativne izlete u šume ili planine. Osim podsticanja djece da budu aktivna, vrijeme provedeno u prirodi vrlo pozitivno utiče na blagostanje i sreću i pomaže mozgu na brojne načine.

SINGAPUR

► VIŠE SE ULAŽE U TEHNOLOGIJU.

Singapur ima neke od najboljih školskih statistika u Aziji i svijetu, a ističe se time što puno ulaže u tehnološku podršku u učionicama, što se jednako odnosi i na djecu i na učitelje.

Veliki je naglasak na tehnologiji kao činiocu poboljšanja škola i prilika za djecu da pristupe informacijama. Ulažu u digitalno učenje s brzim pristupom internetu za sve, i u digitalne udžbenike, što materijale za učenje čini puno pristupačnijima, pogotovo učenicima iz porodica s nižim prihodima.

► VAŽNOST POZITIVNE PSIHOLOGIJE.

U Singapuru je prethodnih godina došlo do važne reforme u obrazovnom sistemu. Jedan od noviteta bio je kurikulum za društvene i emocionalne vještine koji se usredređuje na nedavna otkrića o utjecaju pozitivne psihologije na način razmišljanja, otpornost i ustrajnost. “Pozitivna edukacija” smatra se osnovnom i važnom integracijom koja kultiviše i oblikuje način na koji se predmeti podučavaju i pomaže edukovati djecu o različitim načinima ohrabrivanja pozitivnosti u njihovim životima.

NJEMAČKA

► NEMA UPOREĐIVANJA ŠKOLA.

Testovi nacionalnog kurikuluma u zemljama širom svijeta koriste se da bi se uporedila postignuća različitih škola, a to može značiti pritisak na djecu i stati na put uživanju, osobnom rastu i postignućima. U Njemačkoj se ne objavljuju rezultati škola, što znači da škole nisu zabrinute o svojoj reputaciji, pa su stoga manje orijentisane svojim ciljevima.

Njemačke škole obezbjeđuju da nadzor učitelja i učenika nije pretjeran, što smanjuje opasnost od umanjivanja kreativnosti učitelja. To takođe znači da je proces edukacije važniji od rezultata, što djeci omogućava manje stresa i više uživanja u učenju.

► MANJE SEGREGACIJE IZMEĐU DJECE KOJA SU NA RAZLIČITIM RAZINAMA UČENJA.

Segregacija djece prema različitim nivoima učenja je praksa mnogih škola širom svijeta. Neku djecu fizički smještaju u različite učionice prema potrebi. U Njemačkoj su škole konsolidovane u ogeneralno sveobuhvatne škole koje imaju sposobnost kultivisanja i podržavanja djece svih nivoa učenja u istom okruženju. To ukida segregaciju između djece na različitim stepenima učenja i kultiviše fleksibilnost u njihovom učenju, što eliminiše stigmu koja dolazi sa segregacijom.

SAVRŠEN OBRAZOVNI SISTEM?

Dok se mnogi zapadni obrazovni sistemi okreću Aziji u potrazi za tajnama uspjeha, čini se da ne postoji jedan jedini sistem koji pokriva sve potrebe, usađene kulturološke razlike i mišljenja. Jedna stvar koja se zaista izdvaja je ulaganje u emocionalne strategije i strategije pozitivnosti koje pomažu u oblikovanju djeteta tako da podstiče način razmišljanja koji će djeci pomoći u svim područjima njihova života. Osim toga, treba naglasiti i važnost ulaganja u profesionalni kvalitet učitelja i njihov dalji razvoj. Bez obzira na to koja su vaša stanovišta o savršenom obrazovom sistemu, možemo se osvrnuti jedni na druge u potrazi za dragocjenim idejama o najboljem putu do obrazovnog uspjeha.

Izvor: Školski portal