Svako dijete za godinu dana treba da preraste svoje pantalone i da mu cipele postanu male. Ukoliko se to ne desi, njegov rast je usporen. Kada roditelji primijete da im dijete sporije raste, da je niže od prosjeka i da zaostaje u rastu u odnosu na svoje vršnjake treba da se obrate svom pedijatru, odnosno pedijatrijskom endokrinologu.
Prosječna vrijednost brzine (tempa) rasta koju svako dijete starije od četiri godine treba da ima je minimum 4,5 cm svake godine do ulaska u pubertet. Ukoliko vaše dijete raste manje od prosječnih vrijednosti brzine rasta za uzrast, savjet doktora je da se obratite prvenstveno svom pedijatru u Domu zdravlja koji će vas, ukoliko smatra za neophodno, uputiti odgovarajućem subspecijalisti.
Roditelji često griješe kad vjeruju da će njihovo nisko dijete izrasti u pubertetu. Naime, 80% tjelesne visine dijete dostigne prije puberteta. Preostalih 20% se nadoknađuje u tom periodu. To znači da će nisko dijete prije puberteta postati nizak čovjek kao odrasla osoba.
Djevojčice rastu u prvoj polovini puberteta, kada počinju da rastu dojke, pa sve do prve menstruacije. Dječaci, sa druge strane, intenzivno rastu u drugom dijelu puberteta, kada se javlja kosmatost i promijenjena boja glasa. Nakon toga rast i jednih i drugih se usporava, tako da oni mogu da porastu još najviše nekoliko santimetara. Ono što je najvažnije jeste da je prosjek godina u kojim djeca ulaze u pubertet niži iz decenije u deceniju. Naime, nekada su djevojčice i dječaci ulazili u pubertet u kasnom tinejdžerskom uzrastu – dok je danas taj uzrast 8-13 godina za djevojčice i 9-14 godina za dječake. Pojava znakova puberteta u ranijem, odnosno kasnijem uzrastu od navedenih može navesti na sumnju da je dijete u prevremenom, odnosno zakasnelom pubertetu.
Različita oboljenja mogu da imaju posledice na rast, a danas postoji uspješna terapija za većinu njih. Djeca koja imaju nedostatak hormona rasta, pored problema niskog rasta imaju i veći rizik za niz drugih poremećaja kao što su: metabolički sindrom, niska gustina kostiju, psihološki poremećaji.
Dakle, ako roditelji posumnjaju da nešto sa rastom njegovog djeteta nije u redu – ukoliko je tjelesna visina djeteta na karti rasta ispod -2SD ili 3.p.(trećeg percentila) ili ukoliko dijete usporeno raste – ljekaru treba da se jave prije puberteta jer rano otkrivanje poremećaja rasta u značajnoj mjeri poboljšava prognozu u pogledu mogućnosti dostizanja normalne tjelesne visine.
Danas postoji efikasna terapija inekcijama hormonom rasta, koja se primjenjuje subkutano i svakodnevno. Da bi liječenje bilo uspješno tj. da bi dijete dostiglo visinu po svom genetskom potencijalu, važno je da se poremećaj otkrije na vrijeme, jer će, u protivnom, efekat liječenja biti znatno manji. Pogotovo kod djece koja su ušla u pubertet.
Zaostajanje u rastu se najbolje otkriva na redovnim sistematskim pregledima na kojima će pedijatar izmjerenu tjelesnu visinu djeteta uporediti sa standardnom kartom rasta. Danas su u našoj zemlji karte rasta dostupne svim pedijatrima i u elektronskoj i u papirnoj formi.
Liječenje hormonom rasta omogućava normalan rast tokom djetinjstva kao i normalnu visinu u odraslom dobu. Osim uticaja na linearni rast, terapija hormonom rasta ima brojna druga korisna metabolička, kardiovaskularna i psihosocijalna djelovanja.
Izvor: NajboljaMamaNaSvetu
