Na djecu i njihovo zdravlje danas se pazi više nego ikada – gdje se igraju, s kim, jesu li se previše isprljala, diraju li nešto što ne bi smjela, ne dozvoljava im se da maze životinje…ali, štiteći ih toliko od “potencijalnih bolesti”, činimo li najbolje za njih?

Naučnici tvrde da roditelji mogu velikim dijelom spriječiti pojavu dječjih alergija i astme mijenjajući bakterije u njihovu želucu u prvim mjesecima života.

Naime, više izlaganja različitim vrstama prirodnih bakterija može pomoći u očvršćivanju i izgradnji dječjeg imunog sistema. To uključuje: dojenje, odrastanje uz psa od najranijeg uzrasta, boravak uz domaće životinje…

Ali, kako su današnja djeca sve rjeđe izložena prirodi i prirodnom svijetu, razne alergije i astma postaju sve učestalije i kod sasvim male djece, navode stručnjaci.

Okidač za astmu i alergije je hiperaktivan imunološki sistem koji pretjerano reaguje na prisutnost bilo kojeg stranog tijela. Sistem, naime, eruptira upalom i na najmanju prisutnost alergena.

Nakon što su djeca u ranim godinama svog života bila izložena određenim bakterijama, to im pomaže da imunološki sistem “ne poludi” na prisustvo alergena kao što su dlaka kućnog ljubimca, polen, orasi..

Zdravija djeca rođena su s više od tri pojedine vrste uobičajenih bakterija, dok ona djeca koja će razviti sklonost astmi i alergijama ih vjerovatno imaju u manjim količinama.

Stvaranjem koktela prijateljskih bakterija kod djece, možemo pomoći djeci da se kasnije u životu obrane od brojnih alergena.

Alergije i astma kod djece se primijete obično nakon četvrte godine života, što dovodi do pitanja, što se moglo učiniti da se ne razviju prije tog uzrsta? Naučnici koji su svoje istraživanje i objavili u časopisu Nature Medicine, otkrili su u želucima jednomjesečnih beba određene uzorke bakterija, što je značilo da ta novorođenčad imaju tri puta veći rizik od razvoja alergija do uzrasta od 24 mjeseca i astme do uzrasta od četiri godine.

Ljekari vjeruju kako ovo otkriće pruža mogućnost za razvoj novih lijekova koji bi mogli “odbiti” alergije i astmu prije nego se “učvrste” u organizmu djeteta. To ih dovodi do novog, uzbudljivog pitanja: Je li moguće preurediti zajednicu mikroba koje žive u dječjem organizmu kod rizične djece, kako bi se u kasnijem periodu njihovog života spriječio razvoj alergijske astme?

Lijekari ističu da su se ljudi razvijali zajedno s mikrobima i kao rezultat su se oslanjali na njihove genome za određene kritičke funkcije. Vjeruju da je to posebno tačno u najranijim fazama ljudskog razvoja.

Ali način života se kod ljudi posljednjih godina znatno promijenio. Značajno smo smanjili izlaganje naših tijela bakterijama iz okoline, na koja se naša tijela u stvari oslanjaju. Jedan od idealnih načina kako povećati količinu mikroba u svom domu jest pustiti psa da “unese okolinu” na svojoj dlaci u kuću, jer upravo su to mikrobi, tvrde naučnici, kojima bebe trebaju biti izložene  u ranoj fazi svog života.

Djeca koja imaju veću šansu za razvoj astme i alergija, proizvode određenu vrstu antitijela, zvanog IgE (imunoglobulin E), koje je poznato kao aktivator upale, a ono se aktivira u prisutnosti alergena.

Naučnici već decenijama tragaju za odgovorom zašto neka djeca razviju alergije i dobiju astmu, a druga ne. Ključ za razumijevanje ovoga, ali i mnogih drugih imunoloških bolesti mogle bi biti upravo mikrobne zajednice u našim tijelima.

Za svoje studije istraživali su uzorke stolica kod beba počev s 2003. godinom i od tada su ih držali u zamrzivaču. Kako se genetska tehnologija razvijala, tako su odmrzavali uzorke  i slali ih na testiranje i proučavanje mikrobnih zajednica.

Naučnici su takođe došli do zaključka da se u modernim zapadnjačkim društvima u posljednjih 60 godina pojava astme udvostručuje svakih 20 godina, zato je itekako neophodno pronaći neku strategiju za sprječavanje.

Usredsređivanjem na razlike mikrobnih funkcija –  u njihovim metaboličkim proizvodima i njihovim učincima na funkcionisanje imuniteta – ovakve studije pomažu definisati put koji ćemo morati slijediti kako bi se spriječile ove bolesti.

U tome može pomoći i određena vrsta hrane koja može povećati broj dobrih bakterija u probavnom traktu:

• jogurt;
• poriluk, luk, celer;
• banane;
• bijeli luk;
• brokula, kelj, kupus, karfiol;
• pšenične mekinje, raženi hljeb, ječam, ovas;
• soja;
• kisjeli kupus;
• jabuke;
• kefir;
• kombucha (gljiva);
• artičoke;
• palenta;
• borovnice;
• grašak.

Izvor: Dječja posla