Kako da reagujete i pomognete djeci kada se, umjesto da sanjaju kako se na cvjetnoj livadi igraju sa medom, kucom i zekom, tokom noći nađu usred najgoreg košmara ili suoče sa svojim najvećim strahom?

Noćni strahovi i noćne more su izuzetno česta pojava kod djece, naročito u predškolskom uzrastu. Oni su sastavni dio razvoja dječje psihe, odnosno njihove mašte i osjećaja straha, jer djeca postaju svjesna da postoje stvari koje mogu da ih povrijede. Noćni strahovi i more su neka vrsta odbrambenog mehanizma, koji služi za preradu misli i osjećanja koja su ostala neobrađena u budnom stanju. Oni su odušak za neriješene probleme racionalnog svesnog uma. Mnoga dešavanja iz svakodnevnog života mogu da utiču na dječje snove. Nekada je to polazak u vrtić ili školu, neke stresne situacije, svađe u porodici, strah od velikog komšijskog psa ili scene pune nasilja na televiziji. Sve što dovodi do jačih emotivnih dječjih reakcija pogoršava njihove strahove i uzrokuje njihovu veću uznemirenost. Stvari kojih se djeca plaše obično se mijenjaju tokom njihovog odrastanja. Tako se sasvim mala djeca plaše čudovišta ispod kreveta, babaroge i ostalih izmišljenih likova, dok se stariji mališani pribojavaju realnih opasnosti, kao što su provalnici ili prirodne katastrofe.

Noćne more

Noćne more ili košmari su intenzivni, zastrašujući snovi iz kojih se dijete iznenada budi, a dešavaju se najčešće u ranim jutarnjim satima. Dijete plače, jeca, doziva roditelje i osjeća strah i nakon što se probudilo iz košmara, jer se sjeća onoga što je ružno sanjalo, tako da mu neće biti lako da ponovo utone u san. Iako se noćne more javljaju i kod odraslih, ipak su djeca ta koja su sklonija košmarnim snovima i buđenju noću, jer ona svakodnevno primaju nove informacije iz svoje okoline i upijaju nova iskustva, i to velikom brzinom.

Noćni strahovi

Za razliku od noćnih mora, noćni strahovi se javljaju 2-3 sata posle odlaska u krevet. Dijete bar u početku ne reaguje na pokušaje roditelja da ga umire, jer iako djeluje budno, njegov um i dalje spava. Kada se probudi, uopšte se ne sjeća onoga što je sanjalo ili su takva sjećanja maglovita, i djeluje uznemireno, ponekad agresivno. Noćni strahovi se javljaju neko vrijeme i nestaju kako ciklus spavanja sazrijeva.

Savjeti kako da pomognete mališanu da provede mirnu noć

Poslije noćne more dijete traži blizinu roditelja kako bi se osjećalo sigurno i kako bi moglo ponovo da zaspi. To se naročito odnosi na mališane najranijeg uzrasta, zato što sve do 4. godine oni ne prave razliku između snova i jave. U takvim situacijama, za njihov pravilan psihički razvoj važno je da roditelji što prije reaguju na plač ili dozivanje djeteta i da mu daju do znanja da ga uvijek čuvaju. Zagrljaj i ponavljanje „Bezbjedan si, mama/tata je tu“ takođe pomaže da se dijete brže smiri. Ipak, kako odrastaju, moći ćete da ih naučite vještinama kako se izbore sa svojim strahovima.

• Saslušajte dijete ukoliko želi da vam ispriča ono što je sanjalo i pokažite razumijevanje za ono što ga plaši. Nikada nemojte da potcenjujete, negirate ili budite njegove strahove.
• Utješite mališana. Važno je da roditelji utješe i smire svoje dijete kada je uplašeno. Ukoliko je potrebno, nekoliko puta mu ponovite da su mama i tata tu, da je bezbjedan i da nema razloga da se plaši, jer je sve to samo ružan san.
• Naučite ga da se izbori sa svojim strahovima. U tom smislu ponudite mu nekoliko opcija kako da reaguje u takvim situacijama, kao recimo da obuče magičnu pidžamu i postane superheroj ili da razmišlja o lijepim stvarima. Ispričajte mu šta vi radite kada ste uplašeni. Takođe, pružite mu odgovarajući uzor na koji može da se ugleda kroz čitanje priča o djeci koja su uspjela da pobijede svoje strahove.
• Igrajte se u mraku. Organizujte potragu za blagom u vidu predmeta koji sijaju u mraku.
• Noćno svjetlo. Bez obzira na to čega se vaše dijete plaši, noćno svjetlo često pomaže, sve dok nije suviše jako, kako bi mališan mogao da se uspava. Ili probajte da ostavite odškrinuta vrata njegove spavaće sobe kako bi dijete znalo da nije odvojeno od ostatka porodice.
• Izbjegavajte gledanje strašnih filmova i emisija na televiziji. Ne dozvolite mališanima da gledaju horor filmove ili da čitaju strašne priče pred spavanje, jer će takvi sadržaji samo intenzivirati njihove strahove.
• Pronađite predmet koji će ga štititi tokom noći. To može da bude ćebence ili neka igračka sa kojom će mališan odlaziti na spavanje.
• Naučite dijete kako da se opusti i rasterećno utone u san. Neka zamisli da leži na plaži ili posmatra zalazak sunca. Takve misli skrenuće mu pažnju od stvari koje ga plaše.
• Razgovarajte o strahovima svog djeteta narednog jutra ili tokom dana. Na taj način mališan će se manje plašiti kada padne noć. Osim toga, pomozite mu da izgradi svoje samopouzdanje, kako bi se osjećao sigurnije u svakom trenutku.
• Ohrabrite mališana da ostane u svom krevetu. Jedino tako će dijete moći samo da se uvjeri da mu se ništa loše neće dogoditi, kao i da nauči kako da se izbori sa svojim strahovima. Mnogo bolje rješenje je da vi ostanete sa njim u njegovoj sobi nego da on pređe kod vas. Ukoliko je mališan previše uplašen, pravite mu društvo dok se ponovo ne uspijeva. Ipak, ne činite to suviše često, čak ni dvije noći zaredom, jer u takvim situacijama vaše prisustvo može da postane neophodno. Ako se dijete probudi usred noći i dođe u vašu sobu, bolje je da ga otpratite nazad do njegove sobe i ponovo ušuškate u krevet.
• Provjerite da li je sa djetetom sve u redu. Ukoliko je mališan zabrinut zbog toga što se vraćate u svoju sobu, svakih 5-10 minuta ga obiđite kako biste se uvjerili da je sve u redu. Neka vaš dolazak ne zavisi isključivo od njegovog dozivanja kroz plač.

Izvor: Fondacija Novak Đoković