Objekat Osnovne škole ,,Milan Vuković“ nalazi se na terenu koji nije stabilan, pretrpio je određena oštećenja, pa prema tome nije bezbjedan za korišćenje, zaključak je prof. dr Mićka Radulovića dipl. inž. geologije i prof. dr Radenka Pejovića, dipl. inž. građevine u izvještaju o stanju škole na Savini. On su upozorili da se stanje objekta može se znatno pogoršati, ili pak doći do njegovog rušenja pri obimnijim padavinama, jačim zemljotresima ili kombinaciji tih uticaja.

Na osnovu izvještaja Radulovića i Pejovića Vlada je donijela odluku o zatvaranju te škole, a nastava je odgođena do 19.  septembra.

Po odluci Osnovnog suda u Herceg Novom stabilnost objekta OŠ ,,Milan Vuković“ ispitivali su vještaci prof. dr Staniša Ivanović, diplomirani inženjer geologije i Marko Radunović, diplomirani inženjer građevine. Oni su u nalazu i mišljenju naveli da ,,ne postoji trenutan rizik za normalno funkcionisanje škole u postojećim uslovima, da se izvođenjem predloženih, dugoročnih i kratkoročnih mjera, takva ocjena može se odnositi i na znatno duži period“. Ivanović je ocijenio da je odluka o zatvaranju škole donijeta ishitreno, i da Radulović i Pejović nijesu kompetentni.

Oni nijesu željeli da komentarišu izjavu Ivanovića, već ističu kako sve ukazuje da objekat nije bezbjedan te da bi otvaranje škole, prije detaljnih geotehničkih istraživanja, značilo da se u opasnost dovedu djeca i zaposleni u toj školi.

“U potpunosti stojimo pri nalazu koji smo dali. Nemamo dilemu da treba uraditi kako smo u njemu naveli. Može se desiti da se narednih deset godina na objektu ne desi nikakva promjena, ali isto tako je moguće, s obzirom na njegovo stanje i teren, da nakon prve kiše ili zemljotresa dođe do drastičnih promjena. Nijesmo spremni da preuzimamo rizik i da se igramo životima djece i zaposlenih”, ističu oni.

Oni dodaju kako je Zakonom o geološkim istraživanjima članom 7. predviđeno da su neophodna detaljna geološka istraživanja prije izgradnje objekata, gdje se skuplja veći broj osoba (škole, bolnice, vjerski objekti…) posebno u seizmički aktivnim područjima kakvo je područje Bokokotorskog zaliva.

“To se odnosi na sanaciju i rekonstrukciju objekata. Nakon obilaska terena i detaljnog pregleda kompletnog objekta koji se sastoji iz više lamela i registrovanja oštećenja na objektu (pukotine različitih dimenzija na konstruktivnim i nekonstruktivnim elementima, deformacije na krovu i podovima, slijeganje terena) predložili smo izvođenje detaljnih geotehničkih istraživanja sa izradom geotehnič- kog elaborata, koji bi poslužio kao podloga za izradu kvalitetnog građevinskog projekta. Odgovarajućom hitnom sanacijom terena i objekta mogu se stvoriti uslovi za bezbjedno izvođenje nastave predmetnog objekta”, objašnjavaju Radulović i Pejović, inače profesori na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Oni su u izvještaju naveli kako su vizuelnim pregledom unutrašnjosti i spoljašnjosti škole konstatovana oštećenja: pukotine različitih širina na nekim mjestima i centimetarske na konstruktivnim i nekonstruktivnim elementima te mjestimično slijeganje unutrašnjih podova i spoljašnjeg terena.

“Očigledno je da su se oštećenja dogodila u dužem vremenskom periodu. Na osnovu raspoložive dokumentacije vidi se da su rađena određena geotehnička istraživanja, oskultacije i sanacioni radovi. Međutim, problem stabilnosti objekta i terena nije riješen”, ocijenili su autori izvještaja,  Radulović i Pejović.

Prema njihovom mišljenju, uzroci nestabilnosti terena i deformacija objekta su nepovoljan sastav zemljišta, relativno velik nagib brdske padine, podzemne vode, neodgovarajuće dreniranje terena, intenzivne padavine u slivu, neodgovarajući temelji, izostanak odgovarajućih sanacionih mjera (šipovske konstrukcije, drenaže…) i povremeni potresi različitog intenziteta.

Radulović i Pejović predlažu da se prije sanacije urade geotehnička istraživanja koja bi se sastojala u detaljnom inženjerskogeološkom i hidrogeološkom kartiranju terena. Kažu i da treba izvesti pet-šest bušotina, dubine do 15 do 20 metara, odnosno do osnovne stijene. Oni napominju da su ranije istražne bušotine najčešće bile male dubine (osam do 10 metara) i njima nije pouzdano definisana dubina do osnovne stijene. Objašnjavaju kako je na osnovu sprovedenih istraživanja potrebno pristupiti analizi postojećeg stanja, razmatranju mogućih rješenja sanacije i izradi projekta sanacije, a potom i sanaciji.

“U toku su geotehnička istraživanja koja smo predložili u nalazu. Izvedene su tri bušotine koje su potvrdile naš nalaz”, kažu Radulović i Pejović.

Izvor: Radio Herceg Novi