Kada kažemo da je neko kreativan, čija kreativnost je na vas ostavila najveći utisak? Da li su to ljudi koji su obilježili različite vrste umjetnosti poput čuvenog kompozitora Mocarta ili planetarno poznatog pop muzičara Majkla Džeksona, slikara Pikasa, Leonarda da Vinčija i Van Goga, baletana Mihaila Barišnjikova, glumaca i režisera Harisona Forda i Vudi Alena, i pisaca Žila Verna i Dž.K. Roulinga? Možda u tom trenutku razmišljate o njihovim velikim djelima – slikama kao što su Mona Liza i Zvjezdana noć, pjesmi Triler, kompoziciji Turski marš, knjigama Velika očekivanja i Hari Poter, odnosno baletima Krčko Oraščić i Labudovo jezero. Ili o koncertnim dvoranama i muzejima u kojima ste mogli da se divite njihovoj kreativnosti, kao što su Karnegi hol, Luvr, njujorški muzej Metropoliten… Zaista je mnogo ličnosti, njihovih djela i ideja, kao i mjesta koja bi nas asocirala na riječ „kreativan“. Sa druge strane, većina ljudi nikada za sebe ne bi rekla da su kreativni.
Kao inteligencija, i kreativnost je osobina koja se smatra darom i privilegijom, sa njom se ljudi rađaju i ona ne može da se nauči; djela onih koje krasi kreativnost nevjerovatna su i neponovljiva. Ipak, ukoliko se djeci omogući da vježbaju i razvijaju svoju kreativnost, ona će vremenom, kao mišići tokom treninga, postajati sve jača i prirodnija.
Kreativnost i kreativne radionice
Prema Novom oksfordskom američkom rječniku, kreativnost je definisana kao: Sposobnost korišćenja mašte kako bi se razvile nove i originalne ideje ili stvari, naročito u umjetničkom kontekstu.
Kreativne radionice za najmlađe obuhvataju različite aktivnosti koje angažuju dječju maštu kroz slikanje, vajanje, ples, dramsku igru ili pozorište, lutkarske predstave i muziku. U kreativnim radionicama mališani koriste sposobnosti koje pokrivaju gotovo sve aspekte njihovog razvoja – kognitivni, jezički, socijalni, emocionalni i fizički. Aktivnosti su otvorenog tipa (nema striktnih pravila po kojima se sprovode), i podstiču divergentno razmišljanje. Osim toga, one favorizuju stvaralački proces bez velikog fokusa na krajnjem proizvodu dječje mašte i kreativnosti.
Prednosti uključivanja kreativnih radionica u rano obrazovanje
Benefiti uključivanja i potenciranja kreativnih radionica u ranom obrazovanju djece su brojni i ekspanzivni, i kreću se u rasponu od fizičkih do emocionalnih i mentalnih. Na koji način kreativne radionice mogu da razviju fizičke sposobnosti djece? Naša sposobnost kretanja i koordinacije sastoji se od vještina grube i fine motorike, čiji nivo razvijamo i usavršavamo tokom djetinjstva. Različite vrste kreativnih aktivnosti pomažu djeci da izgrade svoje sposobnosti u obje kategorije motoričkih vještina. Na primjer, kada mališan u ruci drži kist i slika njime, ili lijepi dugmiće i vunicu za papir, on koristi i unaprjeđuje svoju finu motoriku. Sa druge strane, kada igra, poskakuje i pljeska rukama u ritmu muzike, dijete stimuliše dio mozga koji kontroliše grubu motoriku. Korišćenje obje motorike u djetinjstvu od ključnog je značaja za sposobnosti koje se razvijaju kasnije tokom života.
Osim toga, kreativne radionice pružaju priliku maloj djeci da istražuju i steknu kontrolu nad svojim emocijama. Umjetnost se oduvijek smatrala svojevrsnim hobijem i načinom ličnog izražavanja umjetnika. Takva interpretacija može da se primijeni i na djecu, iako na drugačiji način nego kada je riječ o starijim stvaraocima. Dok umjetnost pomaže odraslima da svijetu prenesu svoja osjećanja koja bi drugačije teško iskazali, ona omogućava mališanima da istraže svoj raspon emocija, nauče kako da ih izražavaju i kontrolišu i tako budu spremniji da se nose sa usponima i padovima koji će biti dio njihove svakodnevice kao odraslih pojedinaca. Pozorište, dramske predstave i igra uloga su naročito pogodni za razvoj dječjih emocionalnih sposobnosti.
Kreativne radionice kroz svoje aktivnosti pružaju mnogobrojne prilike djeci da međusobno sarađuju, usklađuju svoja razmišljanja i ideje kako bi zajednički nešto stvorila ili riješila određeni problem, što predstavlja ključne tačke njihovog socijalnog razvoja. Kreativne radionice osim toga nude stimulativne mogućnosti za upoznavanje sa kulturološkim razlikama u muzici, umjetnosti, ritualima i proslavi praznika.
Mnogi istraživači navode da kreativne radionice takođe doprinose razvoju kognitivnih sposobnosti mališana. Istraživanje i učestvovanje u kreativnoj igri podstiče djecu da koriste svoju maštu, čime se stimulišu i proširuju njihovi mentalni kapaciteti. Prema rečima Lava Vigotskog, takva igra omogućava djeci da nauče nešto novo kroz stvaralaštvo. Za razliku od Pijažea, koji je smatrao da djeca u igri održavaju svoje mišljenje o svijetu koji ih okružuje, Vigotski je isticao da ona svoje mišljenje formiraju kroz igru. Osim toga, on je vjerovao da proces učenja zavisi od društvenih interakcija i komunikacije djece sa neposrednim akterima u njihovom okruženju i podrške koju je nazvao „skela“. Tako dijete sa manjom bazom znanja unaprjeđuje nivo svojih sposobnosti uz podršku i ugledajući se na pojedinca sa većom bazom znanja, bilo da se radi o drugom djetetu ili odrasloj osobi, kao što su nastavnik ili vaspitač. Na primjer, ukoliko dijete sa nerazvijenim sposobnostima fine motorike vidi svog drugara kako izvrsno slika, kopiraće njegove pokrete i tako unaprijediti svoje sposobnosti.
Nažalost, kreativne radionice često se smatraju manje važnima za obrazovanje djece i u većini slučajeva su prve na udaru prilikom smanjivanja izdvajanja iz školskog budžeta. Ipak, one ne samo da podstiču dječju maštu, kako bi postali fleksibilni i inventivni mislioci, već takođe doprinose razvoju njihovih fizičkih, emocionalnih i mentalnih kapaciteta. Iz tog razloga stvaranje prilika za djecu ranog uzrasta da se uključe u kreativne radionice mora da postane naš imperativ, jer će takve mjere obezbijediti sigurnu osnovu mališanima na putu ka uspjehu.
Izvor: Fondacija Novak Đoković
