Kašalj je najčešći simptom bolesti, a često se pri samoj pojavi ignoriše pod pretpostavkom da će sam nestati ili da se radi tek o usputnoj bolesti koja će proći za tren oka. Običan kašalj se može pretvoriti u hroničan, a nastaje jer nije adekvatno liječen.
Najčešće kašljeve dijelimo prema njihovoj zvučnoj manifestaciji, pa tako razlikujemo dva osnovna tipa: suvi i produktivni kašalj. Uzroci kašlja su raznoliki, ali među uzroke kašlja kod djece na prvom mjestu spadaju infekcije gornjih disajnih puteva koje su najčešće izazvane virusima. Kod infekcija se obično nađe produktivni kašalj uz simptome poput sekrecije iz nosa i povišene tjelesne temperature. Suvi kašalj takođe može biti uzrokovan infekcijama, ali kod njih, pogotovo ako duže traju, ponekad uzroke treba tražiti i u sklopu drugih organskih sistema.
Uzroci ne moraju biti sa bolesti disajnih puteva, poput astme, upale pluća, sinusitisa i prehlade, već problem može biti u nekim drugim organskim sistemima, poput kardivaskularnih (srčane greške) i gastrointestinalnih, kao što je refluks.
S obzirom da su u dječjoj populaciji infekcije vrlo česte, pogotovo kada djeca tek krenu u kolektiv (jaslice, vrtići, škole), očekivano je da u takvim okruženjima, u kojima se onda infekcije prenose unutar grupe koja dijele isti prostor, djeca često mogu doći u kontakt i zaraziti se virusnim i bakterijskim uzročnicima koji onda najčešće daju tipičnu sliku prehlade. Kod hroničnih kašljeva u dječjem uzrastu, najčešće su u pozadini bolesti poput astme, povećanih krajnika, gastroezofageanog refluksa (GER).
Hroničan kašalj je i kod djece i kod odraslih posljedica neliječenja, odnosno dugotrajne i slabo kontrolisane bolesti.
Ipak, treba imati na umu da u nekim slučajevima, na primjer nakon opsežnih upala pluća, kašalj može trajati jako dugo (u literaturi se opisuju slučajevi gdje on može trajati i do 6 mjeseci), ali uglavnom je tada ipak manjeg intenziteta i učestalosti nego za vrijeme aktivne bolesti. Neadekvatno liječenje naravno i samo može dovesti do kašlja, ali puno češće je zapravo u pozadini tegoba vezana uz primarnu patologiju koja uz nepravilno zbrinjavanje usporava oporavak i nestanak simptoma.
Kada posjetiti lijekara?
Kako bi se na vrijeme i pravilno liječio, važno je što prije identifikovati glavni uzrok kašlja, kao i postoje li druge tegobe.
Ako se radi o kašlju uz sumnju na strano tijelo u disajnim putevima, kašlja uz cijanozu (plavo obojenje kože i sluznica) u području oko usta ili na licu, intenzivnog kašlja u kojem se dijete jako napreže ili je klonulo, svakako je potrebno javiti se lijekaru.
Kašalj koji traje oko 3-4 dana još nije zabrinjavajući, pogotovo ako su prisutni simptomi naznaka infekcije gornjih disajnih puteva. Tada bi roditelji trebalo da preduzmu osnovne mjere koje su im dostupne i kod kuće: održavati prohodnost disajnih puteva čišćenjem nosa, ukapavanjem kapi za nos, snižavanjem temperature u slučaju febriliteta antipireticima, oblozima, tuširanjem.
Ako se opšte stanje djeteta pogorša ili kašalj traje duže vremena bez poboljšanja, potrebno je najprije javiti se nadležnom lijekaru ili u dežurni dom zdravlja, jer je većina takvih tegoba moguće riješiti već na primarnom nivou, a ako je dijete vitalno ugroženo (potrebna mu je trenutna i neodložna liječkarska pomoć zbog mogućih trajnih posljedica po zdravlje), tada bi se u što kraćem vremenskom roku trebalo javiti u najbližu dežurnu hitnu službu.
Liječite kašalj kod kuće
Za kućno smirivanje kašlja, predlažu se opšte mjere:
– obilna hidracija, pogotovo kod povišene tjelesne temperature radi sprječavanja dehidracije i ublažavanja respiratornih tegoba
– održavanje prohodnosti disajnih puteva čišćenjem nosa, fizikalna terapija u smislu mehaničke podrške iskašljavanju pogotovo kod produktivnog kašlja, a vlaženje usta i ždrijela kod suvih kašljeva.
– kod intenzivnih suvih kašljeva ponekad pomaže izlaganje hladnom vazduhu, snižavanje temperature sobe u kojoj dijete spava i vlaženja prostora u kojima boravi;
– uravnotežena ishrana, kako djeca ne bi bila zakinuta za vitamine, minerale i ostale stvari neophodne za zdrav rast i razvoj.
Hroničan kašalj
Pacijentima koji dolaze s problemom akutnog kašlja najprije ljearo savjetuju da opštim mjerama smanje intenzitet kašlja i daju podršku organizmu djeteta da se samostalno izbori protiv infekcije. Ako je uzročnik bakterijski, tada se u terapiju, prema preporuci lijekara, uvodi i antibiotik. Kod djece s hroničnim kašljem (kašljem koji traje duže od 4-6 sedmica) stvari su nešto složenije. Tu se identifikuju glavni uzrok, ali i dalje je na prvom mjestu savjetovanje, jer često ljekari imaju pacijente koji kašlju dugo zbog svoje osnovne bolesti, a to su obično djeca s astmom ili hipertrofijom adenoida (trećeg krajnika), pa im je ponekad dovoljno dati preporuke kako korigovati doze lijekova koje inače redovno uzimaju.
Izvor: Ordinacija.hr
