U Ustavnom sudu su kazali da ovi građani osporavaju zakon iz razloga što nije obuhvatio određene kategorije žena i muškaraca.

Dvije žene i muškarac podnijeli su zajedno tu inicijativu precizirali su iz suda.

Inicijativa Kolašinaca je na stolu Ustavnog suda, a narednih dana će sudija zatražiti da se o njoj izjasne donosioci akta, odnosno Skupština i Vlada.

Krajem prošle godine Rožajac I. A. podnio je, takođe, inicijativu za preispitivanje ustavnosti ovog akta, ali je Ustavni sud nije razmatrao, jer je prošle sedmice ona povučena. Ustavni sud u svakom predmetu mora odlučiti najkasnije u roku od 18 mjeseci od dana pokretanja postupka pred tim sudom ako zakonom nije drukčije određeno.

Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti je na prijedlog poslanika Aleksandra Damjanovića (SNP) usvojen u julu prošle godine. U Skupštini je za ovaj akt glasalo 35 poslanika opozicije, tri poslanika Bošnjačke partije, poslanici Socijaldemokratske partije Izet Bralić i Džavid Šabović i Andrija Popović iz Liberalne partije. Poslanici Demokratske partije socijalista bili su protiv.

Brojne nevladine organizacije kritikuju ovaj akt, jer smatraju da je diskriminatorski. Poslanica Snežana Jonica (SNP) pozvala je nedavno DPS da izmijene zakon i omoguće rješenjem da naknade primaju i žene koje imaju troje ili više djece i l5 do 25 godina radnog staža, ali je ova partija odbila tu ponudu.

DPS smatra da je zakon diskriminatorski i kritikuju predlagača što nije napravio dobru procjenu koliko će biti korisnika ovih primanja, kao i ko će biti finansijer naknada.

Do sada se za ovu naknadu prijavilo više od 23.000 žena. Budžetom je opredijeljeno samo 13 miliona za isplatu ovih primanja, ali je Ministarstvo procijenilo da im na godišnjem nivou treba blizu 60 miliona. Ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević nedavno je pojasnila da će se dio novca ,,uštedjeti“ od penzija koje su majke obustavile radi primanja naknada, kao i od socijalnih primanja na koja žene gube pravo kada se prijave za naknadu, ali će i dalje faliti još 26 miliona.

Ona je poručila da je novi zakon urušio održivost javnih finansija i direktno optužila Aleksandra Damjanovića da mu nije bila namjera da majke sa troje djece dobiju naknadu, već da se uruši finansijski sistem.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja dobio je oko 300 pritužbi žena na ovaj zakon. Pravo na doživotnu naknadu ostvaruju žene koje imaju troje ili više djece i 25 godina radnog staža, kao i one koje imaju četvoro ili više djece i 15 godina radnog staža.

Naknada po zakonu pripada i majkama koje imaju troje ili više djece, a 15 godina su na Zavodu za zapošljavanje. Pravo na ovo primanje nemaju žene koje su u radnom odnosu ili imaju penziju, dok ne daju otkaz, odnosno zamrznu primanja.