Naučna istraživanja su pokazala da u mnogim slučajevima sport dobro utiče na zdravlje buduće mame ali i na zdravlje fetusa.

Ovo su tri ključne tačke koje sumiraju dobrobiti vježbanja u trudnoći:

Bolje kognitivne funkcije

Istraživanje iz 2013. godine obavljeno pri Univerzitetu u Montrealu otkrilo je da djeca žena koje su se bavile sportom u trudnoći pokazuju bolje kognitivne funkcije. Uzete su u obzir dvije grupe beba: bebe žena koje su radile najmanje 20 minuta gimnastiku srednjeg intenziteta (kao što su hodanje ili džoging) tri puta nedjeljno, i druga grupa žena koje se nisu bavile nikakvim sportom.

Pošto su uporedili mozgove obje grupe djece, naučnici su otkrili da već u prvom mjesecu života djeca iz prve grupe pokazuju veći kognitivni napredak.

Bolje zdravlje kardiovaskularnog sistema

Istraživanje iz 2011. godine sprovedeno na Univerzitetu u Kanzas Sitiju procijenilo je srčanu aktivnost kod trudnica i djece, i otkriveno je da aerobik dobro utiče i na novorođenčad i na mame. Najveća korist je primijećenana kod fetusa čije su se mame bavile sportskim aktivnostima najmanje 30 minuta dnevno tri puta nedjeljno. Ovi fetusi su imali niže srčane frekvencije što pokazuje dobro srčano zdravstveno stanje. Djeca su testirana i mjesec dana nakom rođenja i tada su rezultati upućivali na isti zaključak.

Dobra težina djece pri rođenju

Novozelandsko istraživanje iz 2010. godine je otrkilo da su majke koje su redovno vježbale u trudnoći imale više mogućnosti da donesu na svijet djecu sa dobrom težinom. Težina djeteta pri rođenju je važna jer smanjuje mogućnost dobijanja dijabetesa, a njihov organizam je sposobniji da kontroliše glikemijsku ravnotežu. Pored toga, rođenje sa normalnom težinom smanjuje rizik od gojaznosti tokom života, stanje koje dovodi do mnogih patologija kardiovaskularnog sistema i metabolizma.

Stručnjaci naglašavaju da je najveći broj ovih istraživanja vođen na malom broju žena, ali da ipak mogu da budu dobra osnova za teorije koje smatraju sport pozitivnom aktivnošću u trudnoći.

Dakle, ne postoji nijedan razlog zbog koga ne biste upražnjavale sport u trudnoći. Stoga, umjerena sportska aktivnost u trajanju od 30 minuta čak i tri puta nedjeljno garantuje korist za razvoj fetusa i za buduće zdravlje bebe.

Vježba istezanja

Udahnite, a pri izdahu lagano spuštajte desnu ruku ka desnoj nozi. Osjetićete istezanje. Podignite se polako, ponovite udah i ponovo se, dok izdišete, spustite ali na suprotnu stranu.

Ova vježba poboljšava fleksibilnost i blago isteže međurebarne mišiće.

Istezanje i jačanje leđnih mišića

Udahnite i istovremeno podignite desnu ruku i lijevu nogu. Pomjerajte centar ravnoteže naprijed, tako da balansirate na lijevoj ruci i desnoj nozi. Dok izdišete, ispružite desnu ruku ispred sebe i lijevu nogu unazad. Povedite računa o tome da podignuta ruka i noga budu u horizontalnoj liniji u odnosu na podlogu.

Blagotvorno djejstvo ove vježbe je u tome što podstiče istezanje i jačanje leđnih mišića.

Vježba čučanj

Lagano se spuštajte u čučanj, koljena raširite više od širine kukova, a ako ne možete da spustite pete na pod stavite neki peškir ispod koljena. Spojite dlanove ispred grudi, raširite laktove i pokušajte laktovima da potiskujete koljena i na taj način osjetite istezanje. Pokušajte da što više ispravite kičmu i ramena. Ostanite u ovom položaju deset udaha i probajte da u ovom položaju uradite Keglove vježbe.

Vježba za fleksibilnost karlice

Dok udišete, spojite šake, podignite ih visoko iznad glave i lagano potisnite ramena unazad. Izdužite kičmeni stub. Izdahom se polako spustite u polučučanj. Ukoliko vam nije naporno pređite do kraja u čučanj. Zadržite se u ovom položaju tokom tri udaha i izdaha, a zatim se polako podižite oslanjajući se šakama o pod.

Ova vježba će vam pomoći da poboljšate fleksibilnost u predjelu karlice i pripremite se za porođaj.

Izvor: FitZdravaMama