S obzirom da je trend rane edukacije na snazi posljednjih desetak godina, čini nam se da postoji zavidan broj naučnih istraživanja koja potvrđuju dobrobiti učenja kompleksnih pojmova i lekcija u najranijem uzrastu. Stvarnost je, ipak, nešto drugačija. Naime ne postoje relevantne studije koje potvrđuju tezu da je rani ulazak u svijet kompleksnijeg znanja i vještina put ka pametnijim i sposobnijim mladim ljudima.
Ponekad je efekat upravo suprotan, pa tako djeca koja se od ranog uzrasta forsiraju na mnoštvo aktivnosti i učenja, do odraslog doba često izgube volju za usvajanjem novih znanja, odnosno na neki se način ulijene.
Prerana edukacija može biti kontraproduktivna
Trogodišnjaci koji tečno govore tri strana jezika, djeca vrtićkog uzrasta koja besprijekorno sviraju instrumente ili maleni naučnci koji istovremeno uče da vezuju vezice na cipelama i računaju, uče hemijske formule i umjesto slikovnica listaju udžbenike – sve je veći broj roditelja koji, iz različitih razloga, forsiraju da njihovo dijete od najranijeg uzrasta bude uključeno u velik broj aktivnosti i edukativnih programa, a neki od njih i sami podučavaju svoju djecu kompleksnim vještinama.
Uvjerenja da će takvi načini pomoći djetetu u starijem dobu nemaju svoje uporište, a istraživanja pokazuju da ovakvo ponašanje može biti kontraproduktivno. Istina je da što se djeca ranije susretnu s određenim znanjima, u kraćem periodu će to imati pozitivan efekt, ali ne nužno i dugoročno.
Nije nepoznato da djeca koja rano započinju sportsku karijeru u pubertetu često odustanu, jer se zasite. Iz istoga razloga, djeca koja prerano započnu usvajanje kompleksnijih znanja, zasite se učenja i nove ih spoznaje ne mogu toliko zainteresovati kao ostalu djecu, pa im škola ili hobi brzo postaju dosadni.
Ne oslanjajte se na pretpostavke
Psiholozi se slažu oko jednog: jednako kao što od šestomjesečnog djeteta ne očekujemo da slaže rečenice, tako ne bi trebalo ni da očekujemo da će trogodišnjak pisati sastave.
Svaka generacija roditelja se susrijeće s novim odgojnim trendovima, ali na roditelju je da odluči kojima će se i hoće li se ijednome prikloniti.
Važno je znati da, nezavisno od toga je li riječ o budućem intelektualcu ili djetetu prosječne ili niže inteligencije, razvojne faze djeteta ne smijemo zanemarivati. Iz tog razloga važno je da roditelj ne prihvataju olako trendove koji se provlače u njegovom društvu, već ukoliko se namjerava prikloniti nekoj od popularnih metoda, istraži koliko je ona zaista korisna.
Podsticati dijete da uči, razvija se i napreduje poseban je dar koji mu možete dati, ali forsiranje da se konstantno ističe od svojih vršnjaka, takmiči i vrijeme provodi savladavajući lekcije koje nisu namijenjene njegovom uzrastu, bez obzira na kratkotrajan uspjeh, moglo bi se dugoročno obiti o glavu i djetetu i roditeljima.
Izvor: Klinfo.hr
