Ništa nije brže od godina! Koliko je Ovidije, jedan od najpoznatijih rimskih pjesnika, bio u pravu kada je izrekao ovu čuvenu misao koje, nažalost, mnogi postanu svjesni tek kada godine “nepovratno prolete” i kada shvate što su sve u životu mogli i trebali uraditi, a nisu.

Tradicionalno suzdržani Britanci su, na primjer, prošle godine javno požalili što se tokom života nisu više družili, igrali i uživali s djecom, išli na više zajedničkih godišnjih odmora. Priznali su i da su pogriješili što su propustili najvažnije trenutke njihovog života i nisu uživali u trenutku već su se brinuli za budućnost.

Odgovarajući na pitanja o porodici, u sklopu studije koja je provedena na 2.000 ljudi, gotovo polovina Britanaca je izjavila da smatra pogrešnim to što su provodili previše vremena na poslu, a premalo s djecom dok su ona bila mala. Dvije trećine ispitanika je tvrdilo da bi sada rado to promijenili da mogu i da svojim primjerom pokušavaju pomoći prijateljima da ne pogriješe kao i oni. Svaki sedmi roditelj priznao je da je djetinjstvo svog djeteta uzeo zdravo za gotovo, ali se trudi istu grešku ne napraviti s drugim djetetom.

Kvalitet ili kvantitet? Analizirajući navedenu studiju nameću se najmanje dva pitanja: provodimo li dovoljno vremena sa svojom djecom i jesmo li vrijeme s djecom proveli na najbolji način?

Djeca od najranijeg uzrasta imaju potrebu i želju da provode vrijeme u igri i drugim aktivnostima sa svojim roditeljima, i da se ona pitaju, roditelji ne bi išli na posao nego bi po cijeli dan s njima razgovarali, gledali TV i igrali se, nikada ne bi bili ljuti, nervozni ili namrgođeni.

Roditelji, s druge strane, zatrpani poslovnim i privatnim obvezama, poput Britanaca s početka priče, sve manje vremena provode sa svojom djecom, zbog čega osjećaju grižnju savjesti.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da nije toliko bitno koliko smo vremena proveli s djecom nego kako je to vrijeme provedeno.

Roditelji, upozoravaju stručnjaci, obično misle da je djecu jednostavno prevariti, da ona ne prepoznaju njihovo ponašanje i da ne osjećaju kada ih slušaju samo jednim uvom i s nedovoljno pažnje.

Zato se često događa da je roditelj odsutan za vrijeme igre i druženja s djetetom, da istovremeno priča s djetetom i gleda utakmicu ili vijesti, ili priča na telefon dok mu dijete pokušava privući pažnju pokazujući svoj domaći zadatak ili crtež.

Djeca imaju sposobnost prepoznati jesu li roditelji s njima zaista proveli vrijeme ili su samo bili uz dijete. Djeca takođe cijene kada im se bezrezervno poklanjaju vrijeme i pažnja.

Zato, pred kućnim pragom ostavite sve probleme i nedaće koje vas opterećuju. Umjesto da se odmah prihvatite pripremanja jela, peglanja veša, pospremanja kuće, isključite televizor i posvetite svega petnaestak minuta djetetu. Jednostavno ga uz sok ili čaj pitajte kako je provelo dan i ispričajte mu kako je vaš dan prošao. Zajedno organizujte vrijeme do kraja dana i uključite ga u svoje obaveze.

I na kraju, živite svaki dan kao da vam je posljednji. Organizujte svoje vrijeme i oslobodite se svih nepotrebnih obaveza. Sjetite se samo koliko ste puta bez pogovora i s osmijehom na licu pomogli potpunom neznancu, daljem članu porodice, kolegi, a izvikali se na dijete kada je od vas zatražilo pomoć, vrijeme ili pažnju. Zato, nemojte djetetu dati skupe poklone u znak iskupljenja što ste ga zapostavljali nego mu poklonite svoje vrijeme i pažnju.

U pet koraka do više vremena

U današnje vrijeme gotovo da ne postoji roditelj koji se može pohvaliti viškom slobodnog vremena. Ma koliko bili zauzeti poslovnim ili obavezama kod kuće, preokupirani različitim problemima i nedaćama, pokušajte pronaći vrijeme za svoje dijete. Družeći se s vama dijete će uživati mnogo više nego igrajući će sa skupim igračkama.

Za kvalitetno provedeno vrijeme s djecom potrebno vam je:

• mnogo ljubavi;
• malo vremena;
• pregršt strpljenja;
• kreativnost.

1. Igrajte se s djecom. Iako zvuči jednostavno, to u praksi često nije tako. Da biste se zaista igrali s djecom, potrebno je da se spustite na njihov nivo. Zaboravite bar nakratko što sve trebate učiniti, probleme koji vas muče, i sjedite s djetetom na pod. Igrajte se: autića, komšija, frizera, slažete kockice ili organizujte čajanku… Uživajte prerušavajući se u omiljene likove iz stvarnog ili izmišljenog svijeta pomoću stare odjeće iz ormara.

2. Kuvajte zajedno. Svako dijete voli pomagati u kuhinji. Nabavite mu knjigu sa jednostavnim receptima (napravite sami) i kecelju pa dopustite da dijete barem jednom sedmično odabere jelo koje ćete zajedno pripremati. Dopustite mu da vam dodaje posuđe, vaga namirnice ili dodaje začine. Kada ste skuvali ručak, zamolite dijete da postavi stol i ukrasi ga kako želi. Iako ćete u početku na taj način dobiti dodatno vrijeme za druženje s djetetom, uskoro ćete otkriti koliko su djeca dobri pomagači.

3. Uključite dijete u vaše dnevne obaveze. Zajedno s djetetom napravite popis stvari koje trebate uraditi dnevno, sedmično ili mjesečno i uključite ga u te poslove. Možete zajedno obaviti kupovinu, odvesti automobil na pranje, odnijeti odjeću na prepravku ili čiš­ćenje u hemijsku čistionu, posjetiti članove porodice ili prijatelje. Za bolje organizovanje vremena može vam pomoći zidni kalendar ili magnetna ploča.

4. Pravite pauze. Ma koliko bili zauzeti, napravite pauzu od 15 minuta i posvetite je djeci. Ako ste kod kuće, prekinite sve poslove i razgovarajte s djecom ili se poigrajte s njima. Ako ste na poslu, nazovite ih i kratko razgovarajte. Jedan od načina da pronađete više vremena za djecu tokom dana je da ih probudite 10-ak minuta ranije kako biste zajedno doručkovali ili se poigrali… Svaki taj trenutak dijete će memorisati i sjećati ga se s ljubavlju.

5. Tzv. “fantomsko vrijeme”. Ukoliko zbog poslovnih ili nekih drugih obaveza niste u prilici tokom dana provesti vrijeme s djecom, pokažite im da mislite na njih pomoću poruka. Napišite im na papiru što očekujete od njih taj dan ili jednostavno – volim te. Poruku možete ostaviti pored doručka na stolu ili na frižideru, a možete je i ubaciti u pernicu ili školsku torbu. Sigurno će izmamiti osmijeh vašem mališanu kad god je pogleda.

Izvor: Alternativainformacije.com