Naučite djecu kako da reaguju u opasnim situacijama

hitnislucajevi

Jednog subotnjeg jutra, Danielle Wealty (40), htjela je izaći u šetnju sa svoje troje djece – Paris (8), Stevenom (6) i Faith (2). Međutim, odjednom je osjetila da joj noge “otkazuju”.

Ova mama, koja radi kao učiteljica u New Yorku, za samo nekoliko sekundi se našla na podu dok su je djeca preplašeno gledala. Nije mogla govoriti, tijelo joj je bilo u potpunosti paralizovano. Ona je znala što se događa, s obzirom da joj je dijagnostifikvana epilepsija (uzrokovana stresom i nedostatkom sna), ali njena djeca nisu. Međutim, nakon samo dva minuta panike, mališani su se bacili u akciju.

“Steven je sasvim smireno rekao “Ja ću pozvati hitnu pomoć”. Čula sam ga kako govori “Moja mama ne može da ustane”, rekla je Danielle i dodala da je njen sin bolničarima dao tačnu adresu i broj telefona, dok je Paris pozvala tatu koji je bio na poslu.

Srećom, ova mama je svoju djecu naučila kako trebaju da postupe u hitnim i opasnim situacijama. Priznaje da je oduvijek bila paranoičan roditelj, i da je, na primjer, dok se vozi s djecom osmislila igru u kojoj svi trebaju zapamtiti sve važne brojeve telefona i adrese.

Debra Holtzman, autorka knjige “Sigurna beba: Vodič za sigurnost kod kuće i zdrav život”, objašnjava da su igre pamćenja dobar način da djeca nauče kako trebaju da se ponašaju u stresnim situacijama. “Cilj nije zaplašiti djecu, već naučiti ih i pripremiti na opasne situacije koje su, i te kako moguće”, objašnjava Holtzman za Yahoo Parenting.

Važnim smatra i naučiti mališane kako da koriste tzv. “Speed dial” (Brzo biranje). Roditelji bi na ovim brojevima trebalo da zabilježe važne kontakte, kao što su baka i djed ili pouzdani prijatelji. Ovi brojevi bi takođe trebalo da budu zapisani na nekom vidljivom mjestu, kako bi ih djeca ili osoba koja ih čuva lako našli.

“Djeci nije uvijek lako zapamtiti tačnu adresu, pa bi trebalo koristiti njihov “jezik” – kako da opišu kuću i slično”, naglašava Holtzman.

Evo još nekoliko savjeta koje bi mališani do šest godina trebalo da znaju.

Požar

Debra Holtzman ističe da je važno da roditelji osmisle i razviju plan bježanja od požara. “Djeci treba ozbiljno napomenuti da se, ukoliko dođe do požara, nikada ne vraćaju po kućnog ljubimca ili omiljenu igračku. Odredite sigurno mjesto van kuće ili stana na kojem ćete se naći kada svi istrčite van.”

Utapanje

Prema tvrdnji Holtzmanove, utapanje je drugi vodeći uzrok smrti djece do 14 godina. Ona predlaže da djecu upišete na časove plivanja dok su još u vrtiću i to kod provjerenih i sertificiranih instruktora. “Svu djecu bi trebalo nadgledati i držati pod budnim okom dok su u blizini vode, bez obzira na njihovu plivačku sposobnost.” Ako vaše dijete provodi dan na brodu ili u blizini bilo koje veće površine vode, obavezno je nošenje zaštitnog prsluka.

Životinje

Naučite djecu da divlje životinje poput raznih ptica, zmija, lisica ili glodara mogu biti opasne. Čak i pripitomljenim kućnim ljubimcima treba prilaziti s oprezom. Djeca bi uvijek trebalo da pitaju vlasnika ljubimca (ili čak svog roditelja) smiju li pomaziti životinju.

Saobraćaj

Debra Holtzman smatra da djeca ulicu ne bi trebalo da prelaze sama sve do navršene desete godine, i da bi ih svakako trebalo naučiti da obavezno pogledaju lijevo i desno, kao i da pažljivo otvaraju vrata od automobila ako žele da izađu.

Gužve

Ako se dijete odvoji od roditelja i izgubi u gužvi, trebalo bi da pronađe neku osobu čije ime je istaknuto na njenoj odjeći ili je u uniformi, kao što su policajci, osiguranje, ili  majke s djecom.”

Izvor: Roditelji.hr

SOS linija baner

Leave a Reply