PIŠE: dr Rijalda Ostojić

Alergija (preosjetljivost) na hranu je mnogo češća kod djece nego kod odraslih. U zajedničkoj smjesi, sa hranom u probavni trakt ulaze i brojni neželjeni sastojci: toksini, bakterije, paraziti, makromolekuli i hemijski spojevi – organizmu stranog sastava.

Duž crijeva se nalaze kompleksi limfnog tkiva, čiji je glavni zadatak da nas što bolje odbrani od uljeza.

Bez obzira na takvu strategiju, u cirkulaciji odojčeta se neposredno poslije uzimanja obroka nalaze određene količine proteina – ovalbumina, kazeina i laktalbumina – što se objašnjava još nedovoljno zrelim imunološkim i probavnim sistemom. Na sreću, kod odraslih je to rjeđe, jer snažna želudačna kiselina i ostali proteolitički enzimi razgrade strane makromolekule do najsitnijih sekvenci – aminokiselina, sa kojima je lakše boriti se.

Nutritivni alergeni su proteini. Najčešće, odgovornim za alergije se smatraju: kikiriki, jaja, mlijeko, riba, morski plodovi i pšenično brašno. Piletina, svinjetina, govedina, citrusno voće, krompir – spadaju u alergene koji rjeđe, najčešće u kombinaciji sa drugim alergenom, izazivaju hipersenzibilizacije.

Liječenje nutritivne alergije se zasniva na jednoj od dvije vrste dijeta, eliminacijskoj ili provokacijskoj.

Eliminacijska dijeta
Ima nekoliko faza (faza identifikacije, oligoantigenska faza, faza održavanja), a traje mjesec dana. U prvoj fazi – identifikacije, otkriva se uzročnik. Potom se nastavlja sa namirnicama manjih alergijskih potencijala (jagnjetina, meso divljači, šargarepa, grašak, pirinač, tjestenina, jabuke, banane, breskve, trešnje, med…). Dok traje dijeta, trebalo bi izbjegavati začine, konzervanse, aditive. U ovoj fazi se vodi mali dnevnik opažanja (bilježe se promjene na koži, stolica, glavobolje, raspoloženje, kijanje, kašalj, zapušen nos…). Ukoliko se otkrije novi alergen, on se isključuje, a nastavlja se sa drugom fazom. Jednom postignutu antialergijsku ravnotežu treba održati sedam dana.

Spisak uzročnika alergije treba izbjegavati onoliko dugo u zavisnosti od starosti alergičara. Obično se kod djece u pubertetu taj spisak smanji ili, čak, nestane.

Provokacijska dijeta
Inkriminišući antigen se isključuje na kratko iz ishrane (15 dana), a potom se ponovo postepeno uvodi. Dijeta je zgodna za ponovnu procjenu alergena, ali i kao najbrži način da se otkriju oni koji nemaju nikakvih alergija.

Prevencija alergija
U trudnoći bi trebalo izbjegavati kikiriki, školjke, morske plodove i citrusno voće, ali i smanjiti konzumaciju jaja, mlijeka i čokolade. Ukoliko postoji pozitivna porodična anamneza, onda treba biti naročito obazriv. Važno je da se odojče hrani samo majčinim mlijekom do šest mjeseci. Treba se strogo pridržavati pravila o uvođenju čvrste hrane poslije šestog mjeseca života bebe. Takođe, ne treba pregrijejavati prostoriju u kojoj beba boravi, potom smanjiti učestalost kupanja, a posebno skratiti vrijeme kontakta sa vodom. Koristiti isključivo neutralne preparate za kupanje. Osim toga, izbaciti iz dječjeg okruženja vunenu ćebad, tamnu odjeću, posebno od vještačkih materijala, itd.

Ukoliko bebu hranite mliječnim formulama, a radi se o potencijalnom alergičaru, onda je najbolje da uzmete hipoalergijske formule.

Unakrsne alergije – na šta da pripazite kod pripreme obroka

U nekim grupama namirnica, posebno kod orašastih plodova, školjki i rakova – alergija na jednog člana grupe rezultuje alergijom i na druge članove.
* Često je osoba, koja je alergična na kikiriki, alergična i na druge mahunarke (soju, sočivo, grašak, pasulj).
* Alergija na ribu je praćena alergijom na rakove. Takođe treba biti obazriv što se tiče jaja i piletine, naročito ako je živina hranjena ribljim brašnom.
* Preosjetljivost na citrusno voće je praćena alergijom na kivi, ananas, jagode i maline.

Unakrsna reakcija unutar životinjskih grupa je rijetka. Obično oni koji su alergični na mlijeko, mogu da jedu govedinu, ali mogu da budu alergični na jaja i piletinu.

Kako iskombinovati obrok malom alergičaru?
U zavisnosti od toga koje namirnice su alergeni, uzeli smo primjer da je dijete alergično na najširi spektar alergena.

Doručak: Integralni hljeb od ovsa ili ječma, namaz od banane i suvog grožđa, šolja mlijeka od pirinča.
Užina: Voćna salata od jabuke i kruške, sa šlagom od sojine pavlake, keks od rogača, sok od šljive.
Ručak: Supa od govedine, musaka od integralnog pirinča, šargarepe, kukuruza i karfiola, salata od crnih maslina, luka i kuvanog krompira.
Užina: Vanila puding od soje.
Večera: Tortilje od bezglutenskog brašna, punjene prethodno pripremljenim sosom od pečurki, luka i paradajz sosa.

Prilikom sastavljanja dnevnog menija, služite se vizuelnim ograničenjima – tako što će na tanjiru najveći prostor da zauzmu namirnice sa najmanje dokazanih alergijskih svojstava, a najmanji one koji su potencijalni manji ili veći alergeni.

Zabluda je da djeca koja žive sa najvećim ograničenjima u ishrani ne mogu da uživaju u raznovrsnoj hrani. Često ih posmatramo sa sažaljenjem. No, istina je da su ona u najvećoj mjeri ograničena u konzumaciji vještačkih gotovih proizvoda, što je u neku ruku prije blagoslov neko prokletstvo.

I, na kraju, najvažnije… lijepo serviran i «šaren» obrok, razveseliće i podstaći apetit svakog djeteta.

Izvor: Moj pedijatar