Kreplji su potencijalni prenosioci zaraznih bolesti pa nije loše da naučimo da se zaštitimo od njih, ali i da umijemo da postupimo pravilno kad ih pronađemo na koži djeteta.

Zašto krpelji vole topli dio godine?

Krpelji žive u zelenilu, obično u travi i na drveću. Zato ih ima već u proljećnim mjesecima, ali se najčešče krajem maja i u junu njihov broj znatno povećava. Krpelju je spoljna toplota neophodna za život, tako da ne može da preživi hladne dane. Imajući u vidu i “vegetacijski bum” i lijep ambijent za život, jasno je zašto su krpelji ljubitelji toplih dana. Njihovi biološki “rezervoari” su uglavnom glodari, kojih zaista ima mnogo – pa se krpelji preko tih, veoma pokretnih životinjica, nevjerovatno brzo šire.

Krpelj je “krvopija” koja napada sve što im se nađe u blizini, a ima kožu bogatu krvnim sudovima – pored djece i ljudi i svi drugi sisari, uključujući i kućne ljubimce, su prava radost za krpelje.

Kako krpelj dođe do djece?

Omiljeno stanište krpelja je visoka trava, ali se oni rado “penju” u guste krošnje. Zato ih ima i na drveću, odakle padaju na djecu, pa ne treba da čude što su česta mjesta ujeda na glavi i vratu.

Svako ko drži kućne ljubimce, treba redovno da kontroliše kuce i mace, da pronalazi i eliminiše krpelje. To je važno, jer dijete može da “zakači” krpelja u igri sa omiljenom životinjom. Srećom, vlasnici kućnih ljubimaca su, po pravilu, bolje upoznati sa problemima koje krpelj donosi. Osim toga, postoje efikasna sredstva za zaštitu životinja od ovih neprijatnih krvopija, pa se tako i djeca uspješno štite.

Da li boli kad krpelj ujede?

Na žalost NE boli!

Bolje bi bilo da zaboli jer bi odmah znali da je krpelj “u akciji” pa bi ga lakše i brže izvadili!

Kad krpelj stigne na kožu on prvo traži mjesto koje mu najviše odgovara “za obrok”, a u momentu kad “ugrize” dijete (ili odrasle) on ispusti jednu supstancu koja ima ulogu lokalne anestezije, pa NIŠTA ne osjetimo! To naravno krpelju odgovara jer tako može da ostane neprimjećen i da nastavi da se nesmetano hrani.

Zašto je krpelj opasan – koje bolesti?

Ima dosta opasnih bolesti koje krpelj može da prenese na čoveka. Srećom, na našem području praktično nema arbovirusa, koji su prouzrokovači rijetkih, ali opasnih izazivača zapaljenja mozga (encefalitis) i moždanih ovojnica (meningitis) – koje prenose krpelji. Zato  nećemo o tome.

Na našem geografskom području, “najvažnija” boleština koju krpelji prenose je Lajmska bolest (Lyme). Ona se, inače, javlja i na drugim kontinentima. Šta se konkretno dešava? U krpelju se nalazi opasna bakterija (Borellia), koja njemu ne smeta, ali je prilikom “obroka” ubaci u krvotok domaćina.

Kako ispravno postupiti kad se krpelj ipak zakači na dijete?

–   Krpelj mora da se odstrani sa kože! Najbolje je da se to uradi u nekoj od zdravstvenih ustanova, ili u najbližoj ambulanti. Skoro svaka ambulanta ima jednostavne  instrumente kojima veoma brzo, gotovo bezbolno može da se izvadi krpelj. Ako ste daleko od ambulante, uzmite pincetu, uhvatite krpelja i polako ga povucite sa kože. To je zaista važno, jer ako ga naglo “trgnete” iz kože, u njoj mogu da ostanu glava i rilice kojima se krpelj “zakačio” za dijete. Pravovremeno vađenje krpelja drastično smanjuje vjerovatnoću nastanka Lajmske bolesti! Problem je što često ne znamo koliko je dugo krpelj proveo na kože PRIJE nego što smo ga uočili.

–   Nemojte da “opijate” krpelja alkoholom ili benzinom, jer će tada stvarno da mu pripadne muka, pa će da povrati bakteriju (ako je ima u sebi) koja izaziva Lajmsku bolest.

–   Imajući u vidu da preko krpelja može da se “zaradi” i tetanus, pedijatar će da preporuči odgovarajuću antitetanusnu zaštitu. Uvidom u karton obavljenih vakcinacija (koji se nalazi u zdravstvenoj knjižici), ljekar će da procijeni da li dijete treba da dobije antitetanusni “serum”, ili je uz to potrebno da se da i antitetanusna vakcina. Ogromna većina dijece koja je redovno vakcinisana – ne zahtijeva antitetanusnu zaštitu!

–   S obzirom da je skoro svaki treći gradski krpelj zaražen Borelijom, najefikasnija prevencija je da dijete dobije odgovarajući antibiotik, čime će u korjenu da se sasjeće mogućnost razvoja Lajmske bolesti. Najbolje bi bilo da se izvađeni krpelj odnese u odgovarajuću laboratoriju, gde će se provjeriti da li je zarazan, pa onda pristupiti eventualnoj antibiotskoj terapiji. Ako je to neizvodljivo, pametno je (uz konsultaciju sa pedijatrom) da se djetetu da Amoksicilin, i to u punim terapijskim dozama (koje određuje pedijatar). Ukoliko je dijete alergično na penicilin, ljekar će da prepiše odgovarajuću zamjenu. Za odrasle se prepisuju tetraciklinski antibiotici.

Kako spriječiti da  krpelj dođe do djeteta?

Nemoguće je i potpuno neopravdano zabraniti djeci igranje u prirodi.

Evo nekoliko savjeta da to bude bezbjedna zabava:

–   Treba izbjeći visoku travu kao mjesto za igranje, zato je treba kositi u dvorištu, odnosno na svim zelenim površinama gde se djeca igraju.

–   Bilo bi idealno da se zelene površine na kojima se djeca igraju zapraše odgovarajućim insekticidom koji efikasno ubija krpelje.

–   Teoretski, dobro je da djeca nose duge pantalone (ili trenerku) ili bar dokoljenice – kako krpelj ne bi mogao lako da se “zalijepi” za njih. Međutim, teško da taj  savjet može da se ispoštuje dok traju ljetnje vrućine, a baš tada ima najviše malih krvopija.

–   Pravi način zaštite je upotreba repelenata – “rastjerivača” insekata, koji se nanose na kožu. Radi se o hemijskim supstancama (ima i preparata na biljnoj bazi) koje ne smjetaju dječjoj koži, ali teraju krpelja da potraži drugu žrtvu na kojoj nema repelenta. Treba premazati sve otkrivene djelove kože prije izlaska djece napolje. To će pomoći i u tjeranju komaraca!

–   Posle dana koji dijete provede u prirodi, obavezno treba pregledati njegovu kožu. I to najbolje prije tuširanja, jer krpelj može da se “zavuče” daleko od mjesta gde je “uskočio” na dijete. Detaljno pregledajte cijelo dijete, uključujući i pregibe i kosu! Najgore je kada krpelj odradi svoje, pa ode sa djetetove kože, a sve ostane neprimijećeno.

Izvor: Moj pedijatar