Nedjeljnik Monitor objavio je u prošle sedmice tekst posvećen vrtićima i školama, njihovim kapacitetima i najavljenom proširenju. Tekst prenosimo u cjelosti.

,,Naš cilj je da 2020. godine 95 odsto djece pohađa predškolsko obrazovanje”, poručio je novi ministar prosvjete Predrag Bošković tokom kampanje Svi u vrtić, koja je tokom prošle sedmice organizovana u Podgorici i Bijelom Polju.

Prema studiji UNICEF-a, sa kojim Ministarstvo prosvjete sprovodi ovu kampanju, od ukupno 22 hiljade djece u Crnoj Gori, uzrasta od tri do šest godina, vrtić upiše 53 odsto (preko 15 hiljada djece), a samo oko 40 odsto (9 hiljada) pohađa predškolsku ustanovu.

Istraživanje je pokazalo da 72 odsto mladih uzrasta do 18 godina nikada nije pohađalo ni vrtić ni jaslice. S druge strane, rezultati PISA testiranja pokazuju da petnaestogodišnjaci koji nijesu išli u vrtić zaostaju godinu za svojim vršnjacima iz matematike, čitanja i prirodnih nauka.

Kampanja koja treba da roditeljima pokaže sve blagodeti koje za njihovu djecu donosi pohađanje vrtića je za pohvalu, ali mnogo je onih koji i pored želje ne mogu ili nemaju uslova da djecu šalju u vrtić. Prije svega jer im država nije obezbijedila uslove.

I pored toga što u Podgorici radi 17 vrtića, prošle godine je preko dvije hiljade mališana ostalo neupisano. Prosječan broj djece po vaspitnim grupama u podgoričkim vrtićima je 35,4, što je veće i od crnogorskog prosjeka koji je 28,8 djece u jednoj grupi. Smanjenju prebukiranosti vrtića nije značajnije pomoglo ni otvaranje privatnih vrtića. Ministarstvo prosvjete je licence za rad izdalo za 15 privatnih vrtića u Crnoj Gori, od kojih je sedam u Podgorici.

Osim u glavnog gradu, vrtića i jaslica nedostaje u Baru, Pljevljima, Ulcinju, Herceg Novom i Kotoru. Najgore je stanje, po pravilu, na sjeveru države. Prema istraživanjima UNICEF-a na sjeveru, najbliži vrtić je u prosjeku udaljen 9,5 kilometara od domova porodica u ruralnim predjelima, dok su osnovne škole udaljene u prosjeku 2,4 kilometra.

U praksi to izgleda ovako – u Budvi 94 odsto djece pohađa predškolsko obrazovanje, a u Rožajama samo deset procenata.

Kao i svaki ministar na početku novog mandata Bošković precizno zaključuje: ,,To je ujedno pokazatelj i ukupnog razvoja našeg društva, koliko smo različiti i koliko smo i ekonomski dosta udaljeni jedni od drugih.”

Da se radi na rješavanju toga jaza, Bošković podsjeća da je u septembru prošle godine otvoreno pet novih vrtića. Najavljuje da će, u dogovoru sa bankom Savjeta Evrope, biti otvoreno još sedam. Nije precizirao u kojim gradovima i kada.

Novac za finansiranje izgradnje predškolskih ustanova već je obezbjeđen. Radi se o kreditu od 10 miliona eura, od Banke za razvoj Savjeta Evrope, dobijenom u januaru 2014. Ali se po običaju sa gradnjom kasni. Bilo je najavljeno da će vrtići početi da se grade do kraja prošle godine.

Da su prostorni kapaciteti krivi za neadekvatne uslove učenika i djece predškolskog uzrasta konstatovano je u Izvještaju o radu Ministarstva prosvjete za 2014, koji je Vlada usvojila prije tri nedjelje. Zaključeno je da je neophodna gradnja novih predškolskih ustanova u podgoričkim naseljima – Bloku šest, Starom aerodromu, Zagoriču i Tuzima, kao i u Baru, Pljevljima i Ulcinju.

No planovi Vlade i Glavnog grada se ne slažu. Dok Vlada i ministar Bošković najavljuju gradnju sedam vrtića diljem Crne Gore, Strateškim planom razvoja Glavnog grada planirano je da se samo u Podgorici izgradi osam vrtića.

Najavljeno je da će tri vrtića u Podgorici početi da se grade u prvoj polovini ove godine: na Starom aerodromu, u Bloku 6 i u Zagoriču. Planirano je da se vrtići i jaslice grade još i u Tuzima, u naselju Delta siti, Bloku 8 i 9 , i na Zabjelu.

Slično je stanje i u osnovnom obrazovanju. U Podgorici su škole prebukirane. U Izvještaju Ministarstva prosvjete navodi se da škole nedostaju posebno u naseljima Delta City kvart, Stari Aerodrom, Gornja Gorica, Blok V i VI, Zlatica, Tološi.

U Podgorici ima 30 osnovnih škola, od kojih po četiri u Gradskoj opštini Golubovci i GO Tuzi, kao i 23 područne ustanove. Detaljnim urbanističkim planovima predviđena je izgradnja čak 14 novih osnovnih škola u glavnom gradu, između ostalog dvije na Zabjelu, Koniku i Starom aerodromu, jedne u Zagoriču, Gornjoj Gorici, Zlatici… Najavljena je izgradnja gimnazije kod Delte, srednje stručne škole u Staroj varoši i na Starom aerodromu, srednje mješovite škole u Golubovcima i rekonstrukcija Srednje stručne škole Ivan Uskoković. Uz to planirana je dogradnja šest škola na teritoriji glavnog grada.

I pored najava novog i starog ministra, bivšeg i sadašnjeg gradonačelnika, sa gradnjom novih vrtića i škola se ne žuri. Najava novih zdanja za opšte dobro, ili kako vole da kažu ulaganje u budućnost države, obično se forsira u predizborno vrijeme.

U međuvremenu, podgorička Osnovna škola “dr Dragiša Ivanović” na Zlatici izvodi nastavu u pet smjena. Jedna od novijih škola “Štampar Makarije” u Bloku pet planirana za 800 sada ima duplo veći broj učenika.

Da prosvjetnim vlastima fali i strategije u gradnji novih objekata svjedoči posljednja otvorena škola u Podgorici 21. maj na Draču. Iako je savremeno zdanje planirano za 1.200 učenika, ovu školu pohađa 670 učenika.

Škola na Draču, otvorena 2010. izgrađena je od kredita Vlade Mađarske. Za 15 miliona koje smo zajmili od Mađara pored ove škole, u Podgorici je izgrađena i Srednja medicinska škola, dječji vrtić u Bloku pet i zgrada prosvjetnih institucija – Zavoda za školstvo, Ispitnog i Centra za stručno obrazovanje.

Ovim se umnogome i iscrpljuje spisak izgrađenih vaspitno-obrazovnih zdanja za mandata bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Ovo napominjemo jer je on i pored drastičnog manjka vrtića i škola u svom gradu, 2004. zagrebačkim vlastima velikodušno ponudio da od naših para grade vrtić gdje je njima milo.

Koliko se vrtića, škola, fakulteta… moglo sagraditi da, na primjer, Opština Podgorica nije izgubila preko 10 miliona eura u poslu sa preduzećem Carine, ili da nas Vlada nije osudila da plaćamo 100 miliona eura za KAP, izračunajte sami.

Nedostatak para nije najveći problem, već prioriteti. Dokazano je da su vlastodršcima sprešniji investitori i strateški partneri, od djece. Obećanja i zaklinjanja o brizi za budućnost države su šuplja priča.

I dok se škole i vrtići u crnogorskim gradovima, posebno u Podgorici i jugu Crne Gore, bore sa manjkom mjesta, crnogorska sela imaju drugi problem. U dokumentima Ministarstva prosvjete kao jedan od glavnih problema istakli su – veliki broj škola sa mali brojem učenika na seoskom području. Samo na teritoriji opštine Pljevlja od 40 seoskih škola, 15 je na ivici zatvaranja. U ovoj opštini, prije par godina, evidentirano je pet seoskih područnih škola sa po jednim đakom, osam sa dva i dvije škole sa tri učenika.