Rezultati jedne dugogodišnje studije koja je objavljena ovih dana pokazalisu da dojene bebe imaju veće šanse da postanu obrazovani odrasli ljudi i bolje zarađuju.
Brazilski istraživači su pratili gotovo šest hiljada beba od rođenja do navršene tri decenije. Od ovog broja, gotovo 3,500 sada tridestogodišnjaka prihvatilo je poziv da budu intervjuisani i odrade test inteligencije za potrebe studije. Rezultati su pokazali da su osobe koje su kao djeca dojena bile inteligentnije, školovanije i zarađivale više od onih koje niesu pile majčino mlijeko. Što su duže bili dojeni, imali su i bolje rezultate.
Odavno je poznato da dojenje u nekoj mjeri može povećati koeficijent inteligencije. Ono što je dr Bernardo Lessa Horta sa Univerziteta Pelotas u Brazilu želio da sazna jeste da li su dojene osobe kada odrastu inteligentnije i imaju li bolje izglede u životu.
“Naša studija je dala prve dokaze da produženo dojenje ne samo povećava inteligenciju do uzrasta od barem 30 godina, već ima uticaj i na lični i društveni nivo tako što poboljšava sposobnost učenja i mogućnost zarade”, izjavio je dr Horta.
Ovo istraživanje nije neobično samo zbog starosti učesnika. Horta kaže da je lišeno komplikacija koje prate većinu studija o dojenju, jer kada je 1982. godine započeta u Brazilu nijesu samo svjesnije i obrazovanije majke dojile. Dojenje nije bilo ograničeno na samo jednu socio-ekonomsku grupu, već jednako prisutno u svim društvenim klasama. Dakle, tridesetogodišnjaci koji su imali bolja postignuća nijesu dolazili samo iz “dobrostojećih” porodica.
Ipak, pri analizi rezultata, autori istraživanja koje je objavljeno u Lancet Global Health Journal, uzimali su u obzir i zaradu roditelja, njihovo obrazovanje, genetsko nasljedje, da li je majka pušila tokom trudnoće, majčinu starost, porođajnu težinu bebe i način porođaja – sve kako bi se izbjeglo da neki od ovih faktora umanje rezultate istraživanja.
Utvrđeno je da sve dojene osobe imaju veći stepen inteligencije, mjereno standardnim testovima, da su se duže školovali i imali veće prihode. Ali – što su duže bile dojene, veći su bili i benefiti. Osobe dojene 12 mjeseci imale su koeficijent inteligencije veći za 4 boda u odnosu na one koje su dojene manje od mjesec. Takođe su se školovali gotovo godinu duže i mjesečna primanja su im bila za otprilike trećinu prosječne zarade viša.
Horta je naveo da se ne može isključiti mogućnost da su majke koje su dojile i na druge načine podsticale razvoj svojih beba.
“Neki ljudi tvrde da se ovdje ne radi o uticaju dojenja, već o tome da su majke koje su dojile imale drugačiju motivaciju ili sposobnosti da stimulišu djecu”, dodao je on ali i podsjetio da postoje dokazi iz drugih studija o nutritivnoj vrijednosti majčinog mlijeka, bogatog polu-zasićenim mlječnim kisjelinama koje su ključne za rast mozga.
Neke studije sugerišu da bebe sa određenim genotipom mogu da imaju više koristi od dojenja u odnosu na druge. Horta i kolege sada istražuju i tu mogućnost.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje prvih šest mjeseci bebinog života. Horta kaže da su među dugo dojenim bebama one koje su isključivo dojene prvih šest mjeseci imale najviše koristi.
“Majke bi trebalo da doje što je duže moguće”, ocijenjo je on ali i pojasnio da razumije da produženo dojenje nije uvijek moguće.
Izvor: The Guardian
Prevela: Aleksandra Vujisić
