Uzimanje vitaminskih dodataka tokom trudnoće predmet je oprečnih rasprava u naučnim krugovima, ali je i pored toga njihovo rutinsko uzimanje postao standard zdravstvene njege. U Crnoj Gori trudnice uglavnom dobijaju savjet da koriste neke od vitaminskih dodataka, a ljekari pojašnavaju da se to radi kako bi vitamini i minerali došli i do bebe.

Većina naučnih zaključaka preporučuje pažljivo procjenu prehrane svake trudnice pojedinačno od strane ljekara kao i prepisivanje vitaminskih dodataka samo kada se utvrdi da je prehrana manjkava.

Ginekolog Milovan Janković kaže da je poželjno I dobro uzimati vitamine u trudnoći jer se uglavnom svi organi mijenjaju, pa i organi za varenje, a količina krvi se povećava, zbog čega je potrebno pojačati količinu vitamina i kontrolisati krvnu sliku.

“Treba ih dodati, u tabletama, najviše zbog razvoja bebe. Dobro je uzimati ih uz čestu kontrolu krvne slike i kvalitetnu ishranu koja bi u trudnoći trebalo da se podrazumijeva”, kazao je Jovanović u emisiji Stižu bebe.

Prema njegovim nakon petog mjeseca se posebno obraća pažnja da trudnica ne uđe u anemiju, jer se absorbcija gvožđa povećava od tada.

Dodaci prehrani su definisani na osnovu podataka o potrebi za nutrijentima tokom trudnoće u koje spadaju folna kiselina, vitamin B12, vitamin C, vitamin D i vitamin A. Od minerala, vrlo je važno paziti na adekvatan unos kalcijuma, cinka, magnezijuma i gvožđa.

Tokom prvog tromjesečja “kritični” nutrijenti su folna kiselina, vitamin B12 i cink, a u drugom i trećem gvožđe, kalcijum i magnezijum.

U nekim zemljama svijeta, kao što su Austrija ili Njemačka koje spadaju u područja siromašna jodom, dodatno unošenje joda nije samo dopuna, već i pitanje ispravnog funkcionisanja štitne žlijezde fetusa.

Ipak ni jedna vitaminska dopuna, bez obzira koliko je kompletna, ne može zamijeniti dobru ishranu. Svježa, neobrađena hrana sadrži ne samo hranjive stvari za koje ljekari znaju i koje se nalaze u tableti, nego vjerovatno i veliki broj drugih sastojaka koje su još neotkrivene. Hljeb od integralne pšenice oduvijek sadrži cink, mineral koji se prije tridesetak godina nije nalazio u prenatalnim dodacima, a za koji je poznato da je potreban za dobro opšte zdravlje. S druge strane, voće i povrće izuzetno su bogati vlaknima i vodom, koji nijesu sadržanu u vitaminskim dodacima.

Preporučene dnevne količine (RDA) za trudnice kroz ishranu

Folna kiselina važna je za sintezu DNK i zato je potrebna za razvoj svih tkiva, posebno za nervni sustav. Oralne kontraceptivne tablete mogu iscrpiti folnu kiselinu iz organizma. Nedostaci su povezani s megaloblastičnom anemijom i defektima neuralne cijevi (nedostatak dijela mozga i leđne moždine). Dodatak folne kiseline pokazalo je smanjenje defekta neuralne cijevi za 72%. Kad je grupa od više od 2000 žena uzimala multivitamin koji sadrži 800 mikrograma folne kiseline (od začeća do kraja prvog tromjesečja trudnoće), njihova djeca imala se 50% manje poremećaja i nijedan defekt neuralne cijevi.

S obzirom da se neuralna cijev razvija tokom prve 4 sedmice trudnoće, potrebno je uzimati dovoljno folne kiseline u vrijeme prije trudnoće. Preporučuje se uzimanje 400 mikrograma dnevno, ali količina ne smije biti ni veća od 1 miligrama na dan, osim na preporuku ljekara. Preporučena dnevna količina je 400 mikrograma.

Izvori u hrani: jetra (750 mikrograma u 100 grama), cjelovite žitarice i mahunarke (358 mikrograma u jednoj šoljici sočiva), suncokretove sjemenke (317 mikrograma u jednoj šoljici), pasulj (292 mikrograma u jednoj šoljici), zeleno povrće (200 mikrograma u jednoj šoljici smrznutog spanaća), agrumi (109 mikrograma u jednoj čaši soka od pomorandže), brokula (104 mikrograma u jednoj šoljici) i pivski kvasac. Biljni izvori uključuju maslačak, koprivu i djetelinu.

Vitamin B-6 bažan je u razgradnji i iskorištavanju ugljenih hidrata, masti i bjelančevina, kao i u proizvodnji antitijela i crvenih krvnih zrnca. Uzimanje oralnih kontraceptivnih tableta može iscrpiti ovaj vitamin. Manjak može pojačati jutarnje mučnine, tako da vitaminski dodatak može pomoći u ublažavanju tih tegoba. U jednom kliničkom istraživanju na 342 trudnice, jedn grupa je uzimala 30 miligrama vitamina B6, a druga tablete s učinkom placeba. U poređenju s placebo grupom, kod žena koje su uzimale vitamin B6 utvrđeno je značajno smanjenje mučnina i povraćanja, iako je jedna trećina i dalje imala gastrointestinalne probleme. Preporučena dnevna količina: 2,2 miligrama.

Izvori u hrani (sadržaj je izražen u miligramima u 100 grama): pivski kvasac (2,5), suncokretove sjemenke (1,25), pšenične klice (1,15), mahunarke (0,81 za sušena zrnca soje), orasi (0,73), cjelovite žitarice (0,55 za smeđu rižu), voće (0,51 za banane), zeleno povrće kao npr. spanać (0,28), meso, riba i živina.

Kalcijum je važan za zdravlje kostiju i zubi kako fetusa tako i majke.Važno je ne uzimati zajedno kalcijum i gvožđe, zato što jedan ometa apsorpciju drugog i obrnuto. Iz tog razloga neki lijekari preporučuju da žene uzimaju multivitamine koji sadrže gvožđe i sumplement kalcijuma s vremenskim razmakom. Uzimanje puno bjelančevina iscrpljuje zalihe kalcijuma, što je jedan od razloga zašto je preporučena dnevna količina tako visoka. Preporučena dnevna količina: 1,200 miligrama.

Izvori u hrani: sardine (370 miligrama u 100 g), mliječni proizvodi (300 miligrama u jednoj šoljici mlijeka s malo masnoće), skuša, tofu s kalcijumom, bademi, povrće tamnih listova (180 miligrama u 1/2 šoljice), losos (165 miligrama u 100 g), brokula (70 miligrama u 1/2 šake), pasulj, sočiva, šećerna melasa, osušeno voće. Biljke koje sadrže kalcijum su kopriva, lišće maline, sjemenke ovaca, kamilica, maslačak i djetelina. Dvije pune šake koprive, djeteline, lišća maline ili stabljike ovasa potopljene u 2 do 4 šoljice vrele vode, 4 do 8 sati, sadrži 250 do 300 miligrama po šoljici. Biljke bogate kalcijumo obično sadrže i magnezijum u omjeru koji organizam može vrlo dobro iskoristiti.

Vitamin A je bitan u razvoju čvrstih kostiju i zubi, i u rastu i obnavljanju svih tkiva, posebno kože i sluznice. Zbog moguće otrovnosti velikih doza, koje su povezane s poremećajima djeteta, treba ga uzimati unutar preporučenih količina. Beta-karoten koji tijelo pretvara u vitamin A, puno je korisniji i nije povezan s toksičnošću. Preporučena dnevna količina: 4,000 IU

Izvori u hrani (preračunato u IU beta karotena): narančasto voće i povrće kao što je šargarepa (11,000 u jednoj velikoj šargarepi), slatki kropir, tikvice (2,700 u dvije do tri tikvice srednje veličine), pipun (3,400 u 1/4 pipuna), breskve (1,330 u jednoj srednje veličine), povrće tamnih listova kao što su kelj (7,400 u 3/4 šoljice, skuvano) i spanaćt (7,300 u 1/2 šoljice, skuhano). Najbolji biljni izvor je maslačak (3,500 do 6,500 u 1/2 šoljice, skuvano na pari), nije potrebna velika količina – dovoljno je dodati nekoliko listova u salatu kako bi se povećao unos ovog vitamina. Ostali biljni izvori uključuju papriku.

Vitamin C je bitan za sintezu kolagena, kao i za proizvodnju aminokiselina i hormona štitne žlijezde, i; pomaže u apsorpciji željeza i kalcijuma. Preporučena dnevna količina: 70 miligrama.

Izvori u hrani: brokula (90 miligrama u 2/3 šoljice, skuvano), prokulica (87 miligrama u šest do sedam skuvanih prokulica), karfiol (78 miligrama u jednoj šoljici), kupus (47 miligrama u jednoj šoljici), bijela repa, jagode (59 miligrama u 10 velikih jagoda), agrumi (53 miligrama u jednoj pomorandži), pipun (33 miligrama u 1/4 pipuna). Od biljaka tu su listovi maslačka, koprive, ljubičice, iglice bora.

Vitamin D je važan za apsorpciju kalcijuma i fosfora i za razvoj kostiju i zubi u fetusa. Preporučena dnevna količina: 10 mikrograma (400 IU).

Izvori: sunčeva svetlost, kopriva, mliječni proizvodi, maslac, jaja.

Vitamin E je važan za razvoj crvenih krvnih zrnaca i pravilnu imunološku funkciju. Preporučena dnevna količina: 10 miligrama ili 10 IU

Izvori u hrani: pšenične klice, biljna ulja, brokula, prokulice, cjelovite žitarice, jaja, spanać, soja, lješnici, orasi. Od biljaka lišće maline i maslačak.

Vitamin K je potreban za razvoj trombocita – važan za zgrušnjavanje krvi. Nedostatak vitamina K može povećati rizik od iskrvarenja nakon porođaja. Preporučena dnevna količina: 65 mikrograma.

Izvori u hrani (u mikrogramima u 100 grama hrane): kelj (729), zeleni čaj (712), lisnato povrće kao što su repa (650) i spanać (415), brokula (200), zelena salata (129), kupus (125), potočarka (57), špargle (57), ovas (20), grašak (19) i cjelovite žitarice (17).

Potrebe za gvozđem u trudnoći se udvostručuju, ponajprije zbog proizvodnje hemoglobina kod majke i fetusa (stvar koja donosi kiseonik u crvena krvna zrnca). Preporučena dnevna količina: 30 miligrama. Nuspojava dodataka gvožđa je zatvor. Apsorpcija se povećava vitaminom C.

Izvori u hrani: mahunarke (9 miligrama u jednoj šoljici soje), tofu (7 do 13 miligrama u 150 g), iznutrice (6 miligrama u 100 g goveđe đigerice, 15 miligrama u 100 g svinjske džigerice), cjelovite žitarice, pasulj (4 miligrama u jednoj šoljici), povrće tamnih listova (3 miligrama u jednoj šoljici spanaća), sušeno voće (2 miligrama u pet smokvi), sjemenke, orašasti plodovi (posebno lješnici) i šećerna melasa (6 miligrama u 2 kašike). Biljke koje sadrže željezo su korijen maslačka, kopriva.

Cink je važan u funkcionisanju enzima, formiranju insulina, sintezi bjelančevina, razvoju reproduktivnih organa i imunološkog sistema. U istraživanju u kojem su bile uključene žene s nižim nivoom cinka u krvi od prosječne vrijednosti,grupa koja je uzimala vitamine koji uključuju suplemente cinka rodile su djecu veće porođajne težine i većeg opsega glave, nego žene u grupi koje su uzimale placebo. Preporučena dnevna količina: 15 miligrama.

Izvori u hrani (miligrami u 100 g hrane): sjemenke bundeve (7,5), korijen đumbira (6,8), orasi (3 to 4), cjelovite žitarice (3,2), ovas (3,2), grašak (1,6), bijeli luk (0,6).

Izvor: Stižu bebe, Roda.hr, Klokanica, Poliklinika Harni