Poznato je da pojedine mentalne vježbe mogu da poboljšaju rad određenih područja mozga i unaprijede njegovo funkcionisanje. Pogodne su za djecu jer su lake za primjenu, brzo se pamte, ne zahtijevaju prethodno znanje ili pripremu. Relaksirajuće su, djeluju oslobađajuće od stresa i napetosti.
Velike promjene koje se dešavaju u porodici (polazak u vrtić ili u školu, dolazak nove bebe, razvod roditelja, gubitak člana porodice…) predstavljaju stres za cijelu porodicu. Za razliku od njih, neki događaji utiču samo na dijete. Ponekad su to sitnice koje vi ni ne primećujete, ali dijete zbunjuju ili uznemiruju (na primjer, nešto je čulo ili razumjelo pogrešno). Za dijete školskog uzrasta, stres obuhvata i školske obaveze (stalno učenje, ocjenjivanje, povremene ili kontinuirane teškoće u praćenju gradiva, otpori prema pojedinim predmetima ili nastavnicima), vaša očekivanja i dokazivanje (pred sobom, vama, vršnjacima, nastavnicima), pritisak vršnjaka (od iskušenja da se uradi nešto nedozvoljeno ali izazovno, pa do toga da se otvoreno izjasni o svojim osjećanjima). Stresovi mogu biti uzrok bolova u stomaku, glavobolja, tikova, mucanja, noćnih strahova, griženja noktiju…
Pokazatelji da je dijete pod stresom su različite vrste nerealnih strahova, potištenost, poricanje ili “zamrzavanja” emocija, pasivnost i osjećanje bespomoćnosti, agresivno ponašanje, stalno osjećanje umora ili dosade. Nasuprot tome, neopterećeno dijete je po svojoj prirodi opušteno. Pokazuje zanimanje za okolinu, lako se koncentriše, ne gubi maštovitost i radoznalost. Razmišlja “svojom glavom”, bori se za svoje stavove i ostaje kreativno i u odraslom dobu.
U zavisnosti od uzrasta djeteta, neke od mentalnih vežbi koje ga mogu osloboditi tereta stresa, možete naučiti dijete da radi samostalno, dok neke možete primjenjivati zajedno. Pokušajte da natjerate svoje dijete na smijeh. Čak je i bezrazložno golicanje veoma djelotvorno. Smijte se “na silu” ili glumite smijeh sve dok se ne pojavi “pravi” smijeh. Zahvaljujući mišićima koji se na ovaj način pokreću u tijelu, kroz smijeh se cijelo tijelo puni energijom.
Zatezanje
Predložite djetetu da legne na pod sa rukama pruženim pored tijela. Recite mu da podigne desnu nogu i da je zategne što više može, kao da je od gvožđa. Neka ostane u tom položaju dok vi izbrojite do 10. Zatim neka opusti nogu, pa neka istu vježbu ponovi lijevom nogom. Već poslije nekoliko minuta osjetiće se prijatnije i sigurnije. Na isti način neka zategne mišiće ruke, tj. ispruži ruku i jako je zategne, ostane u tom položaju dok vi izbrojite do deset. Poslije toga neka opusti desnu ruku i ponovi vježbu lijevom rukom.
Ružna grimasa
Predložite djetetu da napravi najružniju moguću grimasu. Zatezanje mišića čela, obraza, lica i vrata će mu omogućiti da sve ove mišiće i opusti, čim prestane sa grimasom lica. Važno je da izraz grimase “drži” dok izbroji do 5, a zatim da grčenje i opuštanje lica naizmjenično ponovo nekoliko puta.
On-off dugme
Objasnite djetetu da nalik na uređaje (kompjutere, TV i slično) i ljudi u sebi imaju svoje on-off dugme. Takvo dugme ima i on, može ga uključiti ili isključiti po želji. U trenutku kada mu se događa nešto što mu prija, neka pokuša da se sjeti da treba da uključi on dugme da bi to prijatno upijao što više, a kada se događa nešto što ne želi ili mu ne odgovara neka uključi svoje off dugme kako bi bio što više zaštićen od tog negativnog.
Disanje 3-3-3
Recite djetetu da duboko diše i da pri tom, dok udiše vazduh, broji do tri, dok “drži” vazduh u plućima takođe, broji do 3 i dok izdiše vazduh, broji do 3. Odrasle osobe ovu vježbu mogu korigovati brojeći do 4 ili po principu 4-5-4 ali za djecu “prava” mjera je: 3-3-3. Jedna od vježbi disanja je i ponavljanje prilikom udisanja i izdisanja: Udišem nešto… Izdišem… Nešto. Izaberite šta je u trenutku poželjno: radost – bijes, spokoj – strah, mir – nemir, pozitivno – negativno, svjetlo – tama…
Mentalne vežbe
Vođenje fantazija
Predložite djetetu da legne pored vas dok mu vi umirujućim, sporim glasom sugerišete da zamišlja kako se nalazi na nekom lijepom mestu (u šumi, na plaži… ) i kako zajedno šetate. Ne zaboravite detalje kao što su boje, mirisi, zvuci… Cilj ove vježbe je da se preusmjere misli sa stresnog događaja na neke druge, opuštajuće sadržaje. Dijete starije od 7 godina će već moći da razumije i kada mu objasnite da u ovu vježbu može da ode kad god hoće da se malo odmori ili opusti.
Jabuka za bes
Jedan jastuk u svom stanu namijenite za bijes. Svaki put kada dijete ili bilo ko drugi u vašoj porodici osjeti bijes ima pravo da na ovaj jastuk viče, da ga baca, udara o zid… Pražnjenje energije na ovaj način omogućava djetetu da se rastereti nagomilanog stresa i negativnih emocija, umjesto da ih zadržava i potiskuje u sebi.
Ogledalo
Recite djetetu da stane ispred ogledala i kaže sebi sve lijepo što poželi ili što bi voljelo da mu neko drugi kaže. Ako mu je lakše da sebe hvali bez vašeg prisustva, važno je da mu to omogućite.
Nepomično stanje
Predložite djetetu da stane i ostane u nepomičnom položaju što duže može da izdrži. S obzirom na to da je potreban napor za ovu vježbu, možete i da se takmičite ko će duže da izdrži. Dugotrajno stajanje u jednom istom, nepomičnom položaju omogućava opuštanje hronične napetosti, jačanje tetiva. Ova vježba utiče na spontano uspravno držanje tela, uravnotežuje disanje, opušta nerve, podstiče lakši rad unutrašnjih organa.
Deautomatizacija
Iako vježbe deautomatizacije primjenjuju odrasle osobe, prilikom odvikavanja od štetnih navika (pušenje, na primjer) jer služe za osvešćivanje pokreta koji su postali automatski, kada se koriste kod djece imaju drugačije efekte. Naime, djeca žive u “svom vremenu”, često su zanesena i nesvjesna okruženja. Prizemljenje se postiže ako kažete djetetu da svoje pokrete razloži što više na pojedinačne korake: “Kada pođeš u šetnju, hodaj lagano, pažljivo, prisutno. Gledaj oko sebe pažljivo, kao da sve vidiš prvi put: drveće, kuće, ljude; videćeš da je sve mnogo ljepše nego prije, mnogo življe. Slušaj. Upijaj sve zvuke: uličnu vrevu, glasove, najpreciznije što umeš…” Sličnu deautomatizaciju može da radi i prilikom drugih aktvinosti.
Tuširanje
Svaki put kada dijete, ili vi, imate “težak” dan priuštite sebi tuširanje ili odmaranje u kadi napunjenoj toplom vodom. Voda opušta, pruža osjećaj regeneracije. Starijoj djeci efekat vode možete pojačati sugerišući im da zamisle kako ih tuša izlaze zlatne kapi koje dodatno liječe ili imaju magičnu moć da spiraju sve nepotrebno što se desilo u toku dana.
Tišina
Kao i odraslima, i djeci je “utišavanje” okoline ljekovito. Ugasite sve one uobičajene zvuke koji čine našu svakodnevicu (TV, telefoni, glasan govor…) i izaberite tišinu ili neku laganu, opuštajuću muziku koja će se jedva čuti u pozadini.
Iako nisu mentalne, već fizičke, i ove vježbe djeluju relaksirajuće po dijete. Zahvaljujući trčanju, hodanju, plivanju, plesanju, vožnji bicikla… U organizam se unosi veća količina kiseonika što podstiče cirkulaciju, poboljšava rad srca, doprinosi opštem zdravstvenom stanju. Vaše dijete je pod stresom, bez obzira na to koliko se vi trudili da to bude drugačije. Stres je sastavni dio odrastanja, kao što je sastavni dio života nas odraslih. Ipak, vježbanjem se podstiče “unutrašnja higijena” i postiže opuštenost uma, tijela i duha. Zato podučite svoje dijete vježbama koje će unaprijediti njegovo zdravlje i pružiti mu osjećaj unutrašnjeg mira i harmonije.
Izvor: Sensa
