Pedijatar u Domu zdravlja Podgorica, Paša Divanović svoju djecu je redovno vakcinisala, i smatra da i ostali roditelji u Crnoj Gori trebaju da urade isto. Kako je ispričala u intervjuu za portal Roditelji, nije se susrela kod svojih pacijenata sa  većim neželjenim reakcijama nakon dobijanja vakcine. Roditelje uvijek savjetuje da dođu i konsultuju se sa njom, jer joj je jako bitno da zajedno donose odluke i na taj način grade uzajamno povjerenje.

Kako kaže, uvijek im predoči prednosti i nedostatke vakcine kako bi znali sa čime se suočavaju, ali i kako bi imali u vidu posljedice koje će snositi u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, ukoliko ne vakcinišu svoju djecu.

Za doktorku Divanović nema logike da vakcine slabe imuni sistem djeteta za druge bolesti jer štite samo od onih bolesti protiv kojih su namijenjene.

Ona ne vjeruje u povezivanje autizma i MMR odnosno vakcine protiv malih boginja, zaušaka i crvenke odnosno rubeole.  Pojašnjava da ljekari tek u toku druge godine mogu da primijete simptome autizma, kada djeca počinju da pokazuju drugačije ponašanje, a s obzirom da se MMR daje sa navršenih godinu, roditelji cijelu situaciju povezuju sa vakcinom.

Zbog čega vakcina mora da sadrži živu?

Dr Divanović: Vakcine se ispituju u posebnim labaratorijama i tako dolazi do formiranja i određivanja sadržaja vakcine. Vjerovatno sadrže živu da bi se ta aktivna supstanca održala u onom stanju u kakvom treba da bude, odnosno da bi se stvorila antitijela koja bi u kontaktu sa izazivačem pravilno odreagovala. Kako je u pitanju biološki materijal, postoje posebno opremljene institucije, koje odučuju o sastavu vakcine.

Vakcina je zaštita protiv određenih zaraznih bolesti. Zahvaljujući vakcinaciji mnoge zarazne bolesti su istrijebljene kao što je variola vera, u Americi je istrijebljen polio (dječija paraliza), a na našim prostorima ga sada uopšte nema. Pojava mnogih bolesti je smanjena, npr. difterija, pentussis (veliki kašalj), morbile (male boginje).. Bolesti od kojih su djeca umirala su ili redikovane ili je njihov broj smanjen upravo zahvaljujući vakcinama. Ako je dijete primilo vakcinu protiv morbila, kada dodje u kontakt sa izazivačem, vakcina će pomoći da ne oboli.

Da li postoji stoprocentna sigurnost od toga da živa ne izazove autizam?

Dr Divanović:  Priča o živi koja se nalazi u MMR vakcinama i povezivanje sa autizam dolazi iz Engleske od ljekara koji je izgubio licencu za rad jer je lažirao rezultate svoga rada, a svi ljekari koji su pisali kao i on su shvatili da su u zabludi pa su se i odrekli svojih radova.

MMR vakcina je zapravo slučajno otkrivena. Epidemije velikih boginja su harale Evropom sve do pojave ljekara Edvarda Dženera koji je otkrio vakcinu tako što je uzeo limfu od krava koje su oboljele od velikih boginja i dao je svom djetetu jer je znao da su krave imale stvorena antitijela. Od bolesti velikih boginja se umiralo, a on je vakcinom spriječio epidemiju.

MMR vakcina se prima od 12 do 18 mjeseca, a djeca počinju već sa 5,6 mjeseci da guguću, ali i da izgovaraju neke riječi. Mi doktori ne možemo znati da li je neko dijete autistično ili nije prije prve godine.  Kada dijete počne da se socijalizuje (u 2 godini je obično faza negacije), tu primjećujemo kod autistične djece da se ona izdvajaju i da pokazuju drugačije ponašanje, a roditelji to poćinju da povezuju sa vakcinom. Upoznata sam da je u pojedinim evropskim zemljama roditeljima dopušteno da sami odlučuju da li će njihovo dijete da primi vakcinu ili ne, ali je u tim zemljama došlo do epidemije morbila i do komplikacija u smislu pneumonije (upale pluća) pa i do smrti. Lično smatram da MMR vakcina ne izaziva autizam i da je treba davati.

Do sada nisam imala nikavih komplikacija kod pacijenata. Kada dajemo vakcine mi imamo očekivane neželjene reakcije. Međutim, ja sam imala sreću da kod pacijenata koji su kod mene dolazili nije bilo tih neželjenih reakcija. Evo na primjer, dijete koje sada ima 5 godina, a moj je pacijent, nije primilo vakcinu protiv meningita i dobilo je bakterijski meningita koji je izazvao stvaranja bakterijskog gnoja. To je dijete, nažalost, dobilo bolest prije nego što je došao termin za vakcine.

Možda je procenata djece sa autizmom veći iz tog razloga što mi mnogo više danas otkrivamo i postavljamo pravu dijagnozu u odnosu na nekad. Ranije nisu postojale napredne studije koje danas postoje. Sve što je postojalo u naučnim krugovima, a povezuje vakcine i autizam je odbačeno jer se ništa nije pouzdano moglo dokazati. To su sve bili falsifikovani rezultati. Sada se otkriva i količina mikroelemenata cinka, žive, gvožđa u različitim preparatima.

Što se tiče MMR vakcine visok je procenat onih koji su kod mene tu vakcinu primili, čak 96 odsto. Nikada nisam išla protiv volje roditelja ali sam im ukazivala na prednosti i nedostatke vakcine da bi bili upoznati sa svim onim na šta imaju pravo kao roditelji. Na kraju su mi svi dolazili i dovodili djecu da prime vakcine. Iako je moj stav – primiti vakcinu jer ona štiti od epidemije, mišljenja sam da treba uvijek ukazati na prednosti i nedostatke.

Da li ljekari mogu  100% da garantuju da je vakcina bezbjedna?

Dr Divanović:  Uvijek razgovaram sa roditeljima i nikome je nikad nisam dala ako nisu prihvatali. Upoznam ih sa svim što se može desiti i uvijek im kažem da će snositi posljedice koje stoje u Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Moram se pridržavati propisa u svakom trenutku, a na roditelju je onda da odluči dalje. Ako neće,   upućujem roditelja kod moje šefice, ona kod pravnika. Nikoga ne silimo, ali da bi zaštita bila adekvatna preko 95 procenata stanovništva mora da bude zaštićeno.

U Crnoj Gori jedino nije postojao problem kod morbila jer je visok procenat onih koji se vakcinišu. Veliki broj djece je vakcinisan, godišnje se daje čak 40 hiljada vakcina.

Roditeljima kažem da uvijek dođu, tako popričamo i ja ih umirim jer je razgovor jako važan. Tada shvate da mi mogu vjerovati i znaju da je njihovo dijete sigurno. Jako je bitno da se kontroliše sve što se plasira na internetu jer roditelji čitaju tekstove koji nisu provjereni i na kraju dovode u pitanje vakcine koje bi njhovu djecu mogle da spasu od mnogih zaraznih bolesti. Bitno je da mi pacijenti vjeruju, jako je važno da zajedno donosimo odluke.

U svom dugogodišnjem iskustvu kao pedijatar na kakve ste sve reakcije na vakcine nailazili?

Dr Divanović:  Na mjestu uboda se može pojaviti crvenilo, otok, temperatura do 38 stepeni, ali su to normalne i očekivane reakcije jer sve to traje nekih dva sata, pa obično predlažemo i ljekove paracetamol ili brufen.

Mi vakcine nabavljamo od Montefarma, imamo naše centralno skladište i svaki put se mora poštovati princip hladnog lanca, pa se tačno zna kako su vakcine čuvane i do kada se mogu upotrijebiti. U našima savjetovalištima postoje sestre koje su zadužene za princip hladnog lanca gdje se svakodnevno čak tri puta dnevno mjeri temperatura u frižideru, a postoji agregat koji održava tu temperaturu. Vakcine se do vremena koje je predviđeno moraju iskoristiti.

Koje su to alarmantne nus pojave zbog kojih roditelji trebaju odmah da se jave pedijatru ako primjete da se djetetu nešto dešava nakon što je dobilo vakcinu?

Dr Divanović: Svaki dugotrajni plač (preko tri sata), temperatura preko 38 stepeni, veliki otok, mioklonus (iznenadni, kratak, nevoljni trzaj koji nastaje u centralnom, rjeđe perifernom nervnom sistemu), neke encefalopatije isl. Tu djecu odmah hospitalizujemo i utvrđujemo o čemu se radi.

Kada pregledamo dijete slušalicama, mjerenjem temperature, našim znanjem dolazimo do određenih zaključaka ali nekada se dešava da je dijete u trenutku kada ga pregledamo u periodu virusne inkubacije, pa ne možemo uvijek da znamo da je 100% zdravo upravo zbog tog nekog perioda inkubacije u kome može da se nađe.

Da li ste Vi vakcinisali svoju djecu?

Dr Divanović:  Da, vakcinisala sam redovno svoju djecu. Oni su primili sve vakcine koje su bile predviđene kalendarom imunizacije.

Da li mislite da roditelji griješe ako ne vakcinišu svoju djecu?

Dr Divanović: Da, svakako da griješe.

Zbog čega se MMR vakcina prima sa godinu dana? Da li se može dati kasnije?

Dr Divanović:  Zakon nalaže da se se ta vakcina da do 18 mjeseci, znači kada je dijete već napunilo godinu dana. Najbolji stručnjaci iz pedijatrije i epidemologije određuju kad i u kojem dobu se daju vakcine,  i na koji način. Benifiti su mnogo veći.

Zbog čega je tako važno da  kalendar imunizacije mora biti tačan?

Dr Divanović:  Sve je tačno napisano kako se i kada koja vakcina daje. U prvoj godini su zahvaljujući petovalentnoj vakcini daju sve mrtve vakcine. Između pojedinih (istih) vakcina mora biti razmak od 28 dana ili mjesec dana. U prvoj godini se daje mrtva vakcina protiv dječije paralize. Kada kao doktor vidite koji je benefit onda ste zaista pristalica vakcine. Živa vakcina je MMR vakcina koja se i danas daje ali se može dati i do 18 mjecesi. Rodosljed se jednostavno mora poštovati.

Roditelji dobijaju različite informacije od ljekara koje se odnose na alergije i MMR vakcinu. Jedni kažu da djeca koja su alergična na jaja ne smiju da se vakcinišu MMR-om, a drugi kažu da se time ne treba voditi? Šta Vi savjetujete?

Dr Divanović:  Djeca ne smiju biti alergična na jaja. Ako je neko dijete ima reakciju na jaje koja liči na alergijsku šaljem ga kod doktorice Zejnilović koja je alergolog i ona utvrdi da li stvarno ima alergije. Neke od alergija su prolazne, a u slučaju da je alergija dokazana, zovem doktora Lauševića (Institut za javno zdravlje) koji kaže da li treba ili ne treba vakcinisati dijete. Kada alergolog dokaže alergiju, ne želim da primoravam roditelje da vakcinišu dijete.

Kakvo je Vaše iskustvo od kada je počela da se koristi petovalentna vakcina?

Dr Divanović:  Petovalentne vakcine su se počele davati od 20.04.2011. godine i ja do sada nisam imala nikakvih reakcija na tu vakcinu. Samo predlažem roditeljima da stave hladan oblog na mjesto uboda ili paracetamol ako dijete plače. Ono može dobiti i temperaturu ali to su sve normale reakcije ukoliko temperatura nije preko 38 stepeni.

Kada se ne smije dati vakcina?

Dr Divanović:  Vakcina se ne daje kada dijete boluje od maligne bolesti, kada je u pitanju neka akutna bolest, ako ima temperaturu preko 38 stepeni…

Da li vakcine slabe imuni sistem djeteta za druge bolesti?

Dr Divanović:  To nema logike. Vakcine štite od onih bolesti za koje su namijenjene i nemaju nikakav uticaj na druge bolesti niti na imuni sistem djeteta.

Ima li razlike između reakcije na revakcinaciju u odnosu na vakcinaciju?

Dr Divanović:  Nema nikakve razlike sve je potpuno isto. Revakcinaciju vršimo u vrijeme sistematskih pregleda u školi, kako bi se djeca dodatno zaštitila jer koncentracija antitijela pada s godinama.

Kako se vakcinišu prijevremeno rođene bebe?

Dr Divanović:  Sve vakcine su bezbjedne kod djece rođene nakon 33 sedmice. Kod djece koja su rođena prije 33 nedjelje BSZ vakcina se odlaže za 3 do 6 mjeseci, a ako se dijete rodi prije 28 sedmice onda se prije 6 mjeseca ne vakciniše. To je vrlo mali broj djece ali se naravno mora voditi računa.

Intrevju uradila: Katarina Janković