Djeca koja su žrtve zlostavljanja i kršenja prava moći će od aprila da se žale Komitetu za prava djeteta Ujedinjenih nacija, ukoliko takvu zaštitu nisu uspjeli da ostvare u svojim državama.
U skladu sa Fakultativnim protokolom uz Konvenciju o pravima djeteta o postupku povodom pritužbe, koji je prihvatila i Crna Gora, dijete samo ili grupa djece moći će da podnesu pritužbu o specifičnim kršenjima njihovih prava.
Protokol će dozovoliti i državama da podnesu informacije o teškim i sistematskim kršenjima prava djeteta u drugoj zemlji, ukoliko takvim informacijama raspolažu.
Protokol će postati pravno važeći u aprilu ove godine, a prihvatile su ga do sada i Hrvatska, Albanija, Bolivija, Gabon, Njemačka, Portugal, Španija, Tajland, Slovačka i Kostarika.
U UN-u očekuju da će protokol ojačati odgovornost, identifikovanjem praznina u pravosudnim sistemima za djecu na nacionalnim nivoima, ali i podrškom nezavisnim institucijama za prava djece.
Anonimne pritužbe neće se uzimati u razmatranje, ukoliko nijesu predate u pisanoj formi i ukoliko nijesu iscrpljena raspoloživa pravna sredstva na nacionalnom nivou, izuzev ako su ta raspoloživa sredstva nerazumno duga ili neće biti efikasna.
Komitet za prava djeteta moći će da preduzme mjere zaštite djece koja ulože pritužbu od odmazde, zahtijevajući od dotične zemlje da preduzme privremene mjere zaštite djeteta ili grupe djece. U slučaju da se utvrdi da su u dotičnoj zemlji prekršene odredbe Konvencije, država će imati obvezu da sprovede preporuke Komiteta. U tom tijelu je 18 međunarodnih nezavisnih stručnjaka u ljudskim pravima koji nadgledaju sprovodjenje Konvencije i Fakultativnog protokola.
Komitet će usvojiti posebna pravila za vođenje postupka, koji će po slovu Protokola morati da budu prilagođeni djeci (čild sensitive). Buduća pravila rada Komiteta obavezno će morati da sadrže garancije za sprječavanje manipulacije djetetom od strane onoga ko u ime djeteta podnosi predstavku, kao i mogućnost Komiteta da odbije da razmatra podnijet predlog ako smatra da nije u saglasnosti sa najboljim interesima djeteta. Takođe, identitet podnosilaca neće biti otkriven državi protiv koje je podnijeta predstavka, izuzev ako podnosioci pristanu na to.
U razmatranju predstavke, Komitet mora da slijedi princip najboljeg interesa djeteta i uzme u obzir njegova prava i mišljenje. Pravila postupka za korišćenje žalbenog mehanizma moraju biti razumljiva djetetu, moraju se uvesti zaštitne mjere pomoću kojih će se spriječiti potencijalna manipulacija djecom.
Fakultativni protokol otvoren je za potpisivanje i ratifikaciju od 28. febr1uara 2012 godine, a da bi počeoa da sr primjenjuje bilo je potrebno da ga prihvati najmanje deset država.
Konvencija o pravima djece koja je na snazi od 1989. godine jedan je od najšire prihvaćenih sporazuma o ljudskim pravima i odražava konsenzus među vladama svijeta o minimalnim standardima na koje svako dijete ima pravo.
