PIŠE: Dušanka Vujović nutricionista – dijetetičar, stručni saradnik u poliklinici Rezidencija zdravlja – Kerber
Rast i razvoj kako djece tako i omladine rezultat je genetskih ali i drugih faktora na koje možemo da utičemo, od kojih je najvažnija ishrana. Pravilna ishrana je osnovna baza dobrog zdravlja i podrazumjeva pravilan i raznovrstan izbor namirnica, koje sadrže sve hranljive i zaštitne sastojke i optimalan dnevni unos energije. Pravilnim unosom hranljivih sastojaka tijelo održava vitalnost, aktivnost i otpornost na bolesti.
Poslednjih godina sve je veći broj gojazne i neuhranjene djece, a sve manje normalno uhranjene djece. Razlog tome je ishrana koja je bazirana na brzoj hrani, bijelom i lisnatom pecivu, r aznim grickalicama, gaziranim napitcima, slatkišima u velikim količinama, nedovoljnom fizičkom aktivnošću, i neredovnim obrocima.
Takva nepravilna ishrana dovodi kod djece do pojave gojaznosti, dijabetesa, visokog krvog pritiska, povišene količine masnoća u krvi, deformiteta kičme, anemije, nedostatka kalcijuma, rahitisa, kao i neotpornosti organizma.
Zdrave navike u ishrani se stiču od malena
Roditelji moraju da imaju na umu da djeca oponašaju odrasle u svemu, pa i u načinu ishrane. Navike koje se steknu u porodici, održavaju se tokom cijelog života. Kako navike u izboru hrane, tako i u načinu pripreme.
Ukoliko roditelji imaju loše navike u ishrani ili ne vole neke namirnice i djeca će to prihvatiti. Tako npr. dijete koje odrasta u porodici gdje se ne jede crni hljeb, spanać, boranija…, teško da će kasnije poželjeti da proba njihov ukus. Zato djecu treba navići na što raznovrsnije namirnice da bi se navikli na njihov ukus.
Djeca školskog uzrasta treba da imaju 5 obroka u toku dana, raspoređenih u 3 glavna ( doručak, ručak, večera) i 2 užine. Doručak je izuzetno bitan ( kako za djecu tako i za odrasle) i ne treba ga preskakati. Djeca koja ne doručkuju imaju slabiju koncetraciju u školi, a samim tim i slabije rezultate.
Jedno od rešenja za sticanje dobrih navika u ishrani jeste da djeca nose od kuće pripremljen obrok. (ovo se odnosi i na odrasle, koji na posao ujutru kreću bez doručka).
U pripremi ovog obroka treba ispuniti želju djece (naravno ne spakovati čokoladu, koju sva djeca vole).
Neke od preporuka za pripremu ovog obroka: kifla namazana buterom, sa parčetom sira ili šunke, i parče paradajza. Uz to sok,voda, jogurt ili neko voće. Umjesto šunke može pileće meso ili tunjevina…
Davati djeci novac za užinu jeste brzo rešenje, ali nije dobro ni zdravo za djete, jer u većini slučajeva djeca kupuju slatkiše, grickalice ili nešto od brze hrane (pljeskavice, hamburgere…). Ovakve užine su mix masti, vještačkih aditiva, velike kalorijske vrijednosti, a male hranljive vrijednosti.
Prioritetne namirnice u ishrani djece i omladine
Iz grupe žitarica i proizvoda od žita prednost treba dati hljebu i pecivima od crnog ili plubjelog brašna, pirinču, proji, palenti, kornifleksu.
Mlijeko i proizvodi od mlijeka treba svakodnevno da bubu zastupljeni u
ishrani, jer je ova grupa namirnica bogata bjelančevinama i kalcijumom.
Iz grupe meso to su riba, jaja: juneće, pileće, ćureće, morske ribe. naravno ne prženo u dubokoj masnoći. Najbolji način pripreme je kuvano ili pečeno u foliji bez dodatka masnoća.
Povrće i voće treba jesti svakodnevno, prije svega u svježem stanju, jer sadrže biljna vlakna, vitamine, minerale, imaju malu kalorijsku, a veliku nutritivnu vrijednost.
Slatkiše treba svesti na najmanju moguću mjeru i ne kupovati ih tako često.
Najbolje je da sami pravite slatke obroke za djecu: npr.sutlijaš, voćne salate, šejkove, voćni jogurt, voćne kolače.
