Nikada do sada nije bilo toliko uzbudljivo i izazovno biti tinejdžer – ili njegov roditelj. Život u današnjem globalnom svijetu nosi mnoge velike prednosti, ali i opasnosti; trudnoća, polne bolesti, pobačaji, droga… nijesu rijetke pojave među današnjim tinejdžerima. Ali uprkos navedenim činjenicama, mame i tate i dalje imaju veliki uticaj na svoju djecu. Svako ljudsko biće već od rođenja želi da se roditelji za njega brinu, pokazuju mu da ga vole i da im je važno. Gdje je ta granica ili taj trenutak kada na putu odrastanja stari načini iskazivanja ljubavi i brige postanu teret?

O odnosu majki i ćerki do danas su napisane brojne knjige, sprovedena su mnoga istraživanja. Ono sa čim se svi slažu jeste činjenica kako je veza između majke i ćerke temelj zdravlja svake žene. Naime, naša tijela i naša vjerovanja o njemu oblikovana su emocijama i ponašanjem naših majki. Premda je činjenica da kultura koja nas okružuje ima važnu ulogu u načinu na koji žene prihvataju same sebe, stručnjaci tvrde kako vjerovanja i ponašanja naših majki zapravo imaju znatno veći uticaj. U većini slučajeva, one su te koje će nas prve naučiti pravilima kulture u kojoj živimo.

Kako bi naš odnos sa majkom bio što kvalitetniji, vrlo je važno da se on prije svega temelji na komunikaciji. Na vrlo otvorenoj komunikaciji, koja se razvija od najranijih dana.

Do sukoba između majki (i očeva) i njihovih ćerki dolazi upravo u tinejdžersko vrijeme. Socijalni pedagozi tvrde kako djeca brzo odrastaju, a roditelji, okupirani svakodnevnim brigama, bračnim i odnosima na poslu, egzistencijom, zdravljem i svim i svačim ponekada i ne primjećuju kako im djeca svojim ponašanjem poručuju da ulaze u doba tinejdžerstva. Signali potrebe za nezavisnošću odjednom se pretvaraju u sve glasnije “lupanje vratima”. Tinejdžeri počinju da se udaljavaju od roditelja i učitelja na putu osamostaljivanja jer to vide kao jedini način da izbjegnu kontrolu pa počnu da se ponašaju i osjećaju kao odrasle osobe. Mladi kažu da samo žele pravo na izbor i donošenje odluka o tome šta će im se dogoditi.

Život sa tinejdžerima

Roditelji pak kažu da ih vole i žele da im pomognu da postanu zdrave, odgovorne i uspješne osobe, a sve što rade zasnovano je na zdravorazumskim vjerovanjima da djeluju u tom smjeru. Život sa tinejdžerima ponekad je nepodnošljivo težak. Djeca sa kojom smo nekada bili toliko bliski, kao da su se preko noći pretvorila u samostalne strance nezavisnih misli, ukusa i vrijednosti. Današnji tinejdžeri odrastaju u popularnoj kulturi koja je grublja i nasilnija nego ikad prije, kulturi koja još nikad nije bila toliko materijalistička i usmjerena na seksualnost. Šta u takvim okolnostima preostaje roditeljima? Strpljenje, strpljenje, strpljenje…

U ovom periodu mlade devojke otkrivaju i osvješćuju svoju intimu – nešto što pripada samo njima i što nemaju potrebu da naglašeno dijele sa majkom na način na koji su to do tada možda činile. Pojavljuju se tajne i povjerljive teme o kojima ne žele da razgovaraju. Naravno da ovaj obrazac nije isti u svakoj porodici.

U nekim porodicama mladi više dijele i povjeravaju lična iskustva sa roditeljima, više pričaju o sebi. U drugim porodicama postoje čvršće granice po pitanju ličnog, intimnog i one mogu da se zadrže tokom cijelog perioda odrastanja, kao i kasnije u životu. Potreba za sopstvenim psihičkim prostorom sasvim je normalna i vrlo važna, jer se time uči, između ostalog, i kako se postavljaju vlastite granice za koje ne želimo da budu narušene. U vrijeme rane adolescencije mladi ih postavljaju najčešće prema članovima porodice, a onda i prema drugima sa kojima dolaze u kontakt.

Takođe je važno da roditelji prepoznaju kako izgradnjom ličnog prostora i svijeta mlada osoba počinje da odrasta u zrelu osobu, što je nekim roditeljima (posebno majkama) vrlo teško da prihvate jer svoju ćerku žele i dalje da vide kao djevojčicu i da je “zadrže” na neki način što duže uz sebe. U pokušaju da i dalje budu upoznate sa svakom pojedinom aktivnosti ili razmišljanjem svoje ćerke, majke dolaze na klizav teren, pa ih kao reakcija na njihovu dobronamjernost, i u svakom slučaju najiskreniju brigu, dočekuje lupanje vratima, ignorisanje, preglasna muzika ili prekid komunikacije.

Očevi i rituali

Što se očeva tiče, situacija je pomalo drugačija. Jedan tata je napisao: “Stvari su jednostavne kada si muškarac. Subota je dan za fudbal, pivo i izlaske, košulje su ispeglane, iako nikad ne znate kako i kada se to tačno dogodilo. Majka, djevojka ili žena brinu se da je sve uvijek u redu, a ponekad je baš zgodno okrenuti za devetnaestogodišnjakinjom. A onda vam se odjednom rodi ćerka i svijet postane drugačiji.”

Naravno da ljepota nije najvažnija, ali živimo u svijetu koji uglavnom ostavlja takav utisak. Često smo kao roditelji skloni razmišljanju kako je naše dijete najlepše, i to ne samo nama nego svima. Bez obzira na to da li opis odgovara vašoj ćerki današnjim standardima ljepote ili ne, ne pokušavajte da je uvjerite u to kako svi misle da je lijepa. Njoj je važno da zna kako je vama uvijek lijepa. Budući da su muškarci skloni da vrjednuju žene po izgledu (između ostalog), pa čak i svoje ćerke, komplimenti su uvijek dobrodošli. Ali pokušavajte da budete ponosni i na dobre rezultate na ostalim poljima (škola, razne aktivnosti…). Tako ćete joj pokazati da cijenite sve njene potencijale.

Njegujte i razvijajte običaje koji će biti samo “vaši”. Možete imati svoj dan za bioskop, izlet ili svoju pesmu. Takvi trenuci ostaće vam u sjećanju i nakon što princeza kaže “Da”. Još je jedna važna stvar u životu svake djevojke – sigurnost. Još kada su bile djevojčice, vaše ćerke nije zanimalo kakva će biti budućnost. Zanima ih samo da li će tata biti tu kad je najpotrebniji! Vaš je zadatak da je uvjerite da će sve biti u redu.

Stručnjaci se slažu da odnos žene prema muškarcu zavisi od toga kakav je odnos ona imala sa ocem i kako se otac ponašao prema drugim ženama. Vaša kći uči iz odnosa koji imate s njenom majkom. Zato je jedna od najboljih stvari koje otac može da učini za svoju ćerku – da poštuje njenu majku.

I za kraj, mame treba da budu mame, tate tate, a prijatelje neka biraju same.

Izvor: Sensa