U razvijenim zemljama u posljednjih 30 godina starost prvorotki povećana je za četiri godine, što znači da prvi put postaju majke poslije tridesete.
U Velikoj Britaniji godišnje rađa 27 hiljada žena starijih od 40 godina, čak 50 odsto više nego u posljednjoj deceniji. Italijanke imaju najvišu stopu kasnijih porođaja u Evropi.
I slavne glumice otkrivaju prave draži majčinstva poslije četrdesete. Selma Hayek, Julianne Moore, oskarovka Halle Berry i Nicole Kidman rodile su u 41, Monica Bellucci je postala drugi put majka u 45. godini, a sa isto godina je Jane Seymour rodila blizance, a Susan Sarandon jednoga sina u 42, a drugoga u 45.
Izazov majčinstva sve više briše starosne granice, a medicina ih produžava do besmisla, pa svako malo stižu vijesti o graničnim slučajevima. Rumunka Adriana Lliescu rodila je sa 66 godina, isto je bila stara i Španjolka Maria Carmen del Bousada, jedna je američka 62-godišnja prabaka postala mama. Indijka Rajo Devi rodila je u sedamdesetoj, nakon pola vijeka braka sa 72-godišnjim suprugom, ali je umrla godinu i po nakon porođaja. I u Crnoj Gori je prije nekoliko godina jedna šezdestogodišnjakinja rodila dijete u Kličničkom centru.
Od osamdesetih, otkako se neplodnost liječi začećem in vitro, lijekari su obično odbijali žene starije od 40 godina, ali ne i danas kada je vijest o superstarim porodiljama odlična reklama za privatne klinike koje su im pomogle da pobijede prirodu.
Kažu da stariji roditelji igraju protiv prirode. Najbolje je rađati u dvadesetima, tvrde ljekari, ali žene rađaju sve kasnije, iako znaju da im se plodnost smanjuje poslije tridesete, da je u zrelim godinama veća vjerovatnoća komplikacija u trudnoći, naročito nakon 35. i da imaju veće šanse da rode dijete s genetskim poremećajima. Razlozi se znaju: duže školovanje žena, borba na tržištu rada ili borba za osnovne uslov, od zaposlenosti do stana.
Sa Novog Zelanda stižu dobre vijesti za djecu starijih majki. Tamo je grupa stručnjaka istraživala 277 mališana uzrasta između tri i 10 godina, rođenih prirodnim putem nakon pune trudnoće. Mjerili su njihovu visinu i težinu i putem testova krvi predviđali njihov daljnji rast, a potom ih razvrstavali prema tome jesu li ih majke rodile u dvadesetima ili tridesetim godinama.
Na njihovo iznenađenje, pokazalo se da su djeca starijih majki znatno viša i mršavija, tj. da imaju znatno manje problema s prekomjernom težinom od djece mladih mama, pri čemu stariji roditelji nisu bili ni viši ni mršaviji od mlađih.
Novozelandski istraživači za to nemaju objašnjenja, nego nagađaju da kod starijih žena tokom trudnoće nastaje drukčiji hormonski miks nego kod mlađih.
Kakva je budućnost, zdravlje i intelektualna sposobnost djece starijih porodilja? Statistički gledano, češće rađaju djecu s genetskim poremećajima, kod njih u njih je opasnost od Downovog sindroma tri puta veća nego kod mladih porodilja, dok istraživanje Kalifornijskog univerziteta pokazuje da su i djeca starijih majki, ne samo starijih očeva, sklonija autizmu i poremećajima povezanim s njim, a do tog su zaključka došli na osnovu desetogodišnjeg istraživanja gotovo pet miliona porođaja u ovoj saveznoj američkoj državi, u kojoj je zabilježen porast autizma za blizu 600 odsto.
Rizik od rađanja djeteta s autizmom povećavao se za 18 odsto sa svakom godinom starosti majke. Drugim riječima, tvrde kalifornijski stručnjaci, 40-godišnja žena ili još starija ima više od 50 odsto šanse za rađanje autističnog djeteta u poređenju sa ženom starom između 25 i 29 godina. Neki stručnjaci predviđaju da bi, u izbjegavanju rizika, moglo doći do toga da žene u mladoj dobi počnu masovno da zamrzavaju jajne ćelije i koristite ih kasnije kada budu imale vremena i želje za dijete.
Ovakva saznanja podsjećaju na to koliko je odlaganje roditeljstva odgovorna, pa i rizična životna odluka. Veliki je broj onih koji misle da je sebično i neodgovorno kada prabake poput 70-godišnje Indijke Raje Devi rađaju djecu, jer uloga majke ne završava, nego počinje rađanjem i trebalo bi traje barem dvadesetak godina.
Biti majka poslije četrdesete ipak ne znači samo rizik, nego i prednosti. U gomili istraživanja na tu temu, jedno od njih dokazuje da žene u reproduktivno poodmakloj dobi zbog svoje zrelosti i stabilnosti lakše prihvataju zahtjevnost roditeljstva i iskazuju više strpljenja i ostalih vrlina koje pogoduju razvoju djeteta. Za razliku od nekada, kada je vladala narodna formula ‘mlada mama plus stariji tata jednako pametnije dijete’, danas tvrde da su pametnija (ili obrazovanija) djeca starijih majki upravo stoga što im one posvećuju više vremena, imaju s njima više strpljenja, više cijene ulogu majke jer su do nje teže i kasnije došle, pa ne žale za propuštenim mladalačkim godinama provedenim u pelenama, a sa stečenim obrazovanjem i nagomilanim iskustvom imaju mnogo toga više za reći djetetu od mlade majke. Osim toga, životni vijek je sve duži, a žene sve duže ostaju mlade.
Izvor: Tportal
