Dojenje može da poboljšanje jezičke vještine i količnik inteligencije djece, pokazala su najnovija istraživanja.
Istraživači Bostonske dječije bolnice i sa univerziteta Harvard otkrili su da, što se dijete duže doji, ono pokazuje bolje rezultate na testu inteligencije u sedmoj godini. Zato preporučuju da se beba hrani isključivo majčinim mlijekom prvih šest mjeseci, a zatim da se nastavi još najmanje godinu.
Oni su analizirali više od 1,300 beba koje su majke dojile najmanje šest mjeseci, a zatim testirali njihov govor u toku treće godine i njihovu inteligenciju sa sedam godina.
Pozitivni efekti dojenja su primjećeni kod oba segmenta. Najnovija studija je pokazala da su sedmogodišnjaci koji su dojeni u prvoj godini života ostvarili četiri boda više na testu verbalne inteligencije od djece koja su hranjena na flašicu.
Ovo nije je prva studija koja je pokazala pozitivan uticaj dojenja na kognitivne sposobnosti. Ustvari, i prije 20 godina su analize ukazivale na slične rezultate ali su sve imale jedan nedostatak – dokazivale su povezanost ali ne i razlog.
Da bi razumjeli koliko je često ova tema bila izučavana, dovoljno je da znamo da je npr. samo do 1999. godine urađeno već 11 studija čiji su zaključci bili da je dojenje povezano sa „značajno boljim rezultatima u kognitivnom razvoju“ u poređenju sa prehranom adaptiranom formulom.
Studije su se nastavile i u 2000-im. Australijski istraživački tim koji je predvodio Wendy Oddy, objavio je studiju u magazinu Pediatrics koja je pokazala da što je dijete duže dojeno, postiže bolje rezultate u standardizovanim akademskim testovima.
A šta je zaključak?! Dojite vašu bebu što duže možete osim ako ste zaista spriječni zbog zdravstvenih razloga ili ste usvojitelj. Američka akademija pedijatara, UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija već prepručuju isključivo, odnosno dojenje bez dodataka, prvih šest mjeseci bebinog života i nastavak dojenja do barem godinu.
Ranije istraživanje je pokazalo da majčino mlijeko štiti djecu od stomačnih problema, astme i alergija i doprinosi nizu zdravstvenih prednosti u kasnijem životu.