PIŠE: dr Vjera Janković, PZU Doktorica Mica
Dvije velike grupe uzročnika najčešće dovode do tečnije stolice kod djece. Prvu grupu čine mikroorganizmi: bakterije,virusi, rjeđe crijevni paraziti i gljivice. Oni uzrokuju crijevne infekcije koje su praćene pojavom proliva.
Drugu grupu uzročnika čine toksini, koji u kontaktu sa djetetovim želucem i crijevima dovode do proliva. Ovo su klasična trovanja hranom.
Kako se dobija proliv?
Dijete se može zaraziti direktnim kontaktom sa oboljelom osobom, prljavim rukama ili zaraženom hranom.
Šta se desi u crijevima pa nastane proliv?
Sve što ošteti ćelije crijevne sluznice, bilo da je mikroorganizam ili toksin, onemogućava normalno varenje. Nesvarena hrana ostaje u crijevima,“povlači“vodu iz zida crijeva, pa nastaje proliv. Ovo traje sve dok se crijevna sluznica ne obnovi, što se obično desi za nekoliko dana.
Da li se mogu desiti komplikacije?
Nažalost da! Najčešća komplikacija je gubitak tečnosti, tj. dehidracija. Dijete ne gubi samo vodu, već i elektrolite (natrijum, kalijum…) koji su veoma bitni za normalno funkcionisanje organizma. Zato je glavni zadatak terapije nadoknada tečnosti. Dehidrirano dijete je nemoćno, pospano, povremeno nervozno, nema volju da jede i pije i djeluje veoma iscrpljeno.
Šta možemo sami?
Nagli gubitak velike količine tjelesne vode može da ugrozi život. To se na sreću rijetko dešava ako se na vrijeme počne adekvatna nadoknada tečnosti. Za ovu početnu fazu treba davati preparate za oralnu rehidraciju, znači na usta. Rastvaraju se u vodi, a imaju optimalan odnos šećera i minerala. Zatim ohlađen biljni čaj (nana, dunjin list) sa malo šećera ili negazirana mineralna voda predstavljaju odlične alternative. Glavni princip je često, po malo.
Ako dijete ipak ovako ne uzima dovoljno, započinje se intravenska rehidracija. Pored toga daju se i probiotici, a važna je i antidijaroična ishrana. To je lagana, termički dobro obrađena hrana koja se lako vari (kuvani pirinač, šargarepa, krompir uz mladu kuvanu teletinu ili piletinu), jogurt koji ima probiotska svojstva. Izbjegavaju se hljeb, tjestenine i slatkiši, pržena i masna hrana. Bebe sa prolivom ne treba da prekidaju dojenje, a ako su na formuli, uzeti formulu predviđenu za proliv.
Da li treba dati antibiotik „za svaki slučaj“?
Nikako! Čak i kada se radi o bakterijskom prolivu rijetko se daju antibiotici. Oni ubijaju i „dobre“ crijevne bakterije koje pomažu varenje. U rijetkim situacijama pedijatar uključuje antibiotik.
Ako dijete ima uporne tečne stolice i stalno povraće, teško ga pojite i hranite, obavezno se javite pedijatru.
