Skupština Crne Gore je usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), koje podrazumijevaju povećanje stope sa 17 odsto na 19 odsto.
Za usvajanje predloženih izmjena i dopuna glasala su 42 poslanika, 34 je bilo protiv, a jedan uzdržan.
Poslanici su usvojili i dva od ukupno devet predloženih amandmana na izmjene i dopune zakona o PDV-u. Skupština je prihvatila samo amandman poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI), Ljerke Dragićević, kojim se predviđa brisanje apart hotela iz kategorije za koju se obračunava niža stopa PDV-a od sedam odsto i prelazak u onu sa višom stopom.
Prihvaćen je i amandman poslanika Demokratskog fronta (DF), Emila Labudovića, kojim se predviđa viša stopa PDV-a za oblast privređivanja od igara na sreću.
“Oblast privređivanja od igara na sreću izuzeta je iz bilo koje stope PDV-a. Ne samo što oni ne plaćaju PDV, nego ne plaćaju ni osnovni porez na osnovu stvarnog prihoda”, objasnio je Labudović.
Potrebnu većinu, između ostalih, nije dobio amandman koji je, na inicijativu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), dostavila grupa poslanika iz vlasti i opozicije i koji je potpisivanjem peticije podržalo 12 hiljada građana. Poslanik DF-a, Jelisava Kalezić, je obrazlažući amandman navela da je očigledno da se predložena mjera preduzima da bi se nadoknadila »krađa struje« vlasnika podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP).
“To se desilo uz blagoslov ili žmurenje vlasti i menadžmenta Elektroprivrede (EPCG), a sada građani to treba da plate”, kazala je Kalezić i dodala da 12 hiljada potpisa građana obavezuju sve.
Povećanje PDV-a stupiće na snagu osam dana od objavljivanja u Službenom listu. Opšta stopa PDV-a u Crnoj Gori se nije mijenjala od donošenja zakona, 2003. godine.
U Vladi od povećanja stope PDV-a za dva procentna poena očekuju prihode na godišnjem nivou između 35 i 40 miliona EUR. Oni smatraju i da će ta mjera u sadejstvu sa ostalim mjerama fiskalnog prilagođavanja doprinijeti potrebi smanjivanja javnog duga, a time se i pozitivno odraziti na veći nivo fiskalne stabilnosti, odnosno održivosti i finansijske i ukupne makroekonomske stabilnosti.
Predstavnici izvršne vlasti tvrde i da povećanje stope sa 17 na 19 odsto, uz zadržavanje niže stope od sedam odsto, neće imati veliki uticaj na nivo standarda građana i dijelom na konkurentnost naše ekonomije.
Vlada je odlučila da nižu stopu od sedam odsto i nultu ne mijenja Niža stopa PDV-a odnosi se, između ostalog, na osnovne proizvode za ljudsku ishranu (hljeb, brašno, mlijeko i mliječne proizvode, hranu za odojčad, mast, ulje, meso i šećer), ljekove, udžbenike, knjige i nastavna sredstva, štampu, računarsku opremu, usluge smještaja u hotelima, motelima, aparthotelima, turističkim naseljima, pansionima, kampovima i vilama. Niža stopa se odnosi i na usluge javnog prevoza i javne higijene, pogrebne usluge, stočnu hranu, usluge koje se naplaćuju putem ulaznica za bioskopske i pozorišne predstave, koncerte, muzeje, sajmove, zabavne parkove, izložbe, zoološke vrtove i slične kulturne i sportske priredbe.
U Vladi očekuju da će mjera povećanja PDV-a biti privremenog karaktera i da će se, momentom ostvarenja nultog deficita vratiti na prethodnu stopu PDV-a.
Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, koja je inicirala prikupljanje potpisa građana protiv veće stope PDV-a, je ocijenjeno da će se nakon usvajanja izmjena zakona svaki građanin zapitati čemu služi Skupština Crne Gore koja servisira potrebe tajkuna, a ne građana koji su je birali.
Da zakon u načelu nije prošao, smatraju u MANS-u, ne bi se dalje razmatrao, sto znači da je u sudbini budžeta svakog građanina odlučio samo jedan glas, koji je, sudeći prema elektronskom prikazu glasanja, dao predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić.
MANS je pozivao građane da traze odgovornost od svojih predstavnika i “kada sretnu predsjednika Skupštine i svakog drugog poslanika koji je odlučio da mu zavuče ruku u džep i od njegove porodice uzima da bi platio dug multimilijardera koji je uništio KAP, traže objašnjenje za današnju izdaju države i javnog interesa”.