1. Osnovna socijalna pomoć, tzv. materijalno obezbjeđenje, biće ograničena na 63,5 eura mjesečno – za osobu koja živi sama – do najviše 120,7 eura mjesečno za porodicu od pet i više članova. Dakle, bez obzira na to da li u porodici žive roditelji sa troje, četvoro, petoro ili više djece, naknada je ograničena na najviše 120,7 eura, što je još uvijek cijelih 55 eura manje od apsolutne linije siromaštva koja važi samo za jednu osobu! U zemlji u kojoj potrošačka korpa četvoročlanu porodicu košta 802,2 eura, toj porodici je propisano 108 eura materijalnog obezbjeđenja, što je čak 7,4 puta manje od potrošačke korpe!

 

1. Roditelji sa djecom koji su radno sposobni moći će da dobijaju socijalnu pomoć (materijalno obezbjeđenje) samo 9 mjeseci godišnje! Ova će mjera, u kombinaciji sa prethodnom, onemogućiti odgovarajuću brigu o djeci i ugroziti funkcionalnost porodice. Primoraće roditelje koji nijesu u mogućnosti da dobiju formalno zaposlenje da se dovijaju kako da zarade novac za porodicu, a da istovremeno ne izgube pravo na ionako skromna materijalna davanja, što će uticati na porast sive ekonomije i drugih nezakonitosti.

 

1. Poslodavcima koji zapošljavaju žene (roditelje) sa platom većom od prosječne plate u državi (476 eura) za vrijeme porodiljskog ili roditeljskog odsustva biće refundiran samo iznos do visine prosječne plate u državi. Ovo će posebno pospješiti diskriminaciju žena na radnom mjestu, pogotovo obrazovanih žena čije plate prevazilaze prosječne. Za očekivati je da će se žene (roditelji) ranije okončavati porodiljsko – roditeljsko odusustvo kako bi uspjeli da obezbijede egzistenciju porodice. Nivo sive ekonomije u privredi će dodatno biti povećan jer će poslodavci isplaćivati dio iznosa zarade ženama (roditelju) „na ruke“ da bi smanjili troškove, što je i sada praksa velikog broja njih, a država ne uspijeva da se s tim adekvatno izbori. Tako će i buduće penzije žena (roditelja) biti manje. Sve ovo uticaće na još manji prirodni priraštaj koji je u Crnoj Gori već zabrinjavajuće nizak – najniži od 1950. godine!

 

1. Poslodavcu kod koga trudnica stupi u radni odnos do tri mjeseca prije započinjanja porodiljskog odsustva, neće biti refundiran iznos njene plate za vrijeme porodiljskog odsustva. Na ovaj način, žene koje su bile zapošljavane na određeno vrijeme kod poslodavca prije nego što su ostale u drugom stanju, izgubiće sve šanse da zasnuju stalni radni odnos dok se ne porode i ne vrate na posao.

 

1. Poslodavcu koji zaposli trudnicu do šest mjeseci prije započinjanja porodiljskog odsustva, biće refundirano samo 50% njene plate za vrijeme porodiljskog odsustva. Posljedice, iste kao gore.

 

1. Poslodavcu koji zaposli trudnicu do 12 mjeseci prije započinjanja porodiljskog odsustva (odnosno, ako je zaposli dva mjeseca prije nego što ona uopšte ostane u drugom stanju) biće refundirano 70% njene plate za vrijeme porodiljskog odsustva. Ova mjera će posebno ohrabriti ”gledanje u stomak” i izbjegavanje zapošljavanja mladih žena. Sve ove mjere (od 3. do 6.) su suprotne Ustavnoj obavezi Crne Gore da podstiče rađanje i obezbjeđuje rodnu ravnopravnost!

 

1. Više neće biti garantovano da naknada zarade za vrijeme porodiljskog-roditeljskog odsustva ne može da bude manja od najniže cijene rada.

 

1. Majke s invaliditetom neće dobiti podršku od 100 eura mjesečno.

 

1. Dijete, odnosno roditelj djeteta sa posebnim potrebama osim dodatka za njegu i pomoć od 63 eura mjesečno neće dobiti dodatne povlastice, bez obzira na to što su ovi roditelji po pravilu prinuđeni da neposredno i stalno brinu o svojoj djeci bez obzira na njihov uzrast i što nikakvi dodatni servisi podrške po pravilu ne postoje. (U Srbiji Skupština razmatra predlog Ombudsmana da se roditeljima ove djece omogući da rade skraćeno, da preraspodijele radno vreme i rad noću, da nezaposleni roditelji dobiju posebnu naknadu od države zato što pružaju njegu i pomoć djetetu kome je ona stalno potrebna i koja nije dostupna kroz postojeće servise podrške).

 

1. Prihvatilišta za beskućnike će biti samo ako se procijeni da ”postoji potreba” za osnivanjem takvih ustanova.

 

1. Beskućnici koji žive u željezničkim vagonima, autobuskim stanicama, pećinama, šatorima i sličnim mjestima nepodesnim za život, neće se smatrati beskućnicima, jer ne ”borave na otvorenom prostoru” i ne ”žive na ulici”.

 

1. Neće biti prava za apatride – ljude i djecu bez državljanstva koji žive u Crnoj Gori.

Da li vam je zbog svega ovoga stvarno svejedno?! Ako ste lično ugroženi ovakvim predlozima Vlade ili bi vas jednostavno bilo sramota da se ovakav zakon usvoji u Crnoj Gori, koja je Ustavom proglašena za državu socijalne pravde, potpište se i podržite zajednički protest protiv ovakvog Predloga zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. S obzirom na zakonska ograničenja (da se skup sa više od 20 prisutnih mora prijaviti MUP pet dana ranije) 20 predstavnica i predstavnika naših organizacija okupće se u utorak ispred zgrade parlamenta da bi poslanicima i poslanicama predali vaše potpise podrške. Podržite nas i potpišite se. Podatak o broju lične karte neće biti objavljen na site-u, niti na bilo koji drugi način javno dostupan nikome.

4 Life, Saša Mijović, izvršni direktor
ADP-ZID, Igor Milošević, izvršni direktor
Adria, Marta Anđelić, predsjednica
ANIMA, Ljupka Kovačević, koordinatorica ženskog programa
Akcija za ljudska prava, Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica
CEMI, Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora
Centar za građansko obrazovanje ,Petar Đukanović, Koordinator programa ljudskih prava
Centar za ženska prava, Maja Raičević, izvršna direktorica
Expeditio, Tanja Rajić
Evropski pokret u Crnoj Gori, Bisera Turković, generalna sekretarka
FSR/ISI, Biljana Alković, izvršna direktorka
Građanska alijansa, Ajsa Hadzibegovic, direktorka programa
Green home, Jelena Marojevic-Galić, programska direktorica
Juventas, Tijana Žegura, programska direktorica
LGBT Forum Progres, Zdravko Cimbaljević ,izvršni direktor
Ozon, Aleksandar Perović, izvršni direktor
Prima, Aida Perović-Ivanović, izvršna direktorica
Roditelji, Kristina Mihailović, izvršna direktorica
Sigurna ženska kuća, Liljana Raičević, izvršna direktorica
SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Biljana Zekovic izvršna direktorica
SOS Nikšić, Nataša Međedović, izvršna koordinatorka
Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Marina Vujačić, izvršna direktorica
Udruženje za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju, Miluša Cica Žugić, predsjednica
Unija slobodnih sindikata Crne Gore, Srđa Keković, sekretar
Vladavina Prava, Tatjana Jovović, izvršna direktorica
Ženska grupa Stela, Zorica Jovetić, izvršna direktorica
Ženske alijanse za razvoj, Stana Šćepanović

 

POTPIŠITE PODRŠKU

 

Lista osoba koje su do sada dale potpis podrške našem zahtjevu
Listu potpisnika trenutno nije moguće prikazati zbog opterećenosti servera