Piše: Gordana Popović
Fond za zdravstveno osiguranje izdvojio je u prošloj godini više od milion EUR za postupke vantjelesne oplodnje (IVF) što je skoro duplo više nego 2011.
Od prošle godine država refundira pravo na tri pokušaja IVF oplodnje na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja umjesto dotadašnja dva, što je izmijenjeno u Zakonu o zdravstvu.
Iz Fonda su portalu Roditelji kazali da su u prošloj godini imali 194 zahtjeva za refundaciju troškova obavljene IVF oplodanje.
„U 2012. godini, troškovi za vantjelesnu oplodnju su iznosili 183,7 hiljada EUR na ime refundacije, i 1,003 miliona na ime upućivanja pacijenata“, naveli su iz Fonda.
Oni su pojasnili da Fond upućuje pacijente kojima je neophodan postupak vantjelesne oplodnje u Opštu bolnicu Cetinje i u tri privatne zdravstvene ustanove u Podgorici (Life, Codra i Ars medica), sa kojima ima zaključene ugovore o pružanju tih usluga.
„Ukoliko osiguranici obave postupak vantjelesne oplodnje u nekoj od ustanova u inostranstvu, imaju pravo na refundaciju u visini cijene koštanja usluge utvrđene Odlukom o ostvarivanju zdravstvene zaštite u postupku vještačke oplodnje, uključujući in vitro fertilizaciju“, kazali su iz Fonda.
Prema njihovim riječima, osiguranici na refundaciju troškova čekaju u prosjeku 15 do 20 dana.
Iz Odjeljenja za humanu reprodukciju cetinjske Bolnice „Danilo prvi“, ranije su portalu Roditelji kazali da je interesovanje za IVF mnogo veće od kapaciteta tog odjeljenja, kojem se godišnje javi između 550 i 600 parova. U 2012. godini je na tom odjeljenju urađeno oko 200 ciklusa vantjelesne oplodnje.
Besplatan pokušaj IVF-a znači da pacijent, bilo u državnom ili privatnom centru, dobija besplatno zdravstvenu uslugu vantjelesne oplodnje, kao i određenu dozu gonadotropina (do 2250 jedinica). Dio ljekova koji su na pozitivnoj listi pacijent obezbjeđuje ili plaća, kao i svako prekoračenje doze gonadotropina preko odobrene. Takođe, plaćaju se i sve procedure zamrzavanja gameta i embriona. Doza gonadotropina koja je odobrena dovoljna je za većinu pacijenata, osim onih sa smanjenom rezervom i starijim reproduktivnim dobom.
ne bi bilo lose organizovati grupe za podrsku, pruzanje informacija, stvoriti prostor gdje bi ljudi koji su ukljuceni u proces vantjelesne oplodnje razmjenjivali iskustva, razgovarali o mogucnostima, problemima ,uspjesnim i neuspjesnim zacecima.
Mene interesuje do koliko godina starosti osiguranici imaju pravo na refundaciju i koliki je broj besplatnih pokusaja? I da li se osiguranici izjasnjavaju da zele ici u inostranstvo na VTO, ili ih doktori po njihovoj dijagnozi upucuju da idu na inostrane klinike?
Mislim da nema ogranicenja u godinama, ali sigurno pise u zakonu,a tri su pokusaja besplatna. O trosku drzave samo u Crnoj Gori cini mi se jer ih ima dosta koji to rade uspjesno