PIŠE: dr Vjera Janković, PZU Doktorica Mica
Kako nastaje „proljećna“ astma?
Suština astme je suženje disajnih puteva – spazam. Na sluzokoži se dešava složena reakcija alergena (polena) sa ćelijama koje stvaraju supstance odgovorne za alergijsku reakciju.Te supstance se nazivaju medijatori alergijske reakcije, a dovode do suženja bronhijalnih puteva.
Bronhoopstrukcija nastaje dijelom zbog skupljanja (spazma) kružnog mišića u zidu bronhiola, ili zbog prekomjernog lučenja bronhijalnog sekreta.
Da li je alergijska astma nasledna bolest?
Jeste, ali može da se javi i kod djece čiji roditelji nemaju astmu. Alergijska astma se dešava kod djece koja imaju sklonost ka alergijskim bolestima, što se stručno naziva atopijska konstitucija. Dakle, ne nasleđuje se astma, već sklonost ka alergijskim bolestima, a astma je samo jedna od njih.
Može li polenska kijavica da se „spusti“ i napravi alergijsku astmu?
Iako je mehanizam nastanka veoma sličan, radi se o dvije bolesti. Alergijska kijavica je bolest gornjih disajnih puteva, a astma je oboljenje koje zahvata donje disajne puteve. Polenska kijavica se „ne spušta“ na bronhije, kako se to ponekad pogrešno misli. To naravno,ne znači da dijete ne može da ima obje bolesti – može, ali se tada radi o alergijskoj reakciji, koja se desila na dva udaljena mjesta disajnih puteva.
Kako prepoznati „proljećnu“ astmu?
Kada dijete ima napad astme simptomi nastupe naglo sa ubrzanim i otežanim disanjem, šištanjem tj.sviranjem u grudima i napadima kašlja. Naravno ,simptomi često znaju da budu i veoma blagi.
Kako se stiže do dijagnoze?
Na osnovu simptoma se relativno lako dolazi do dijagnoze.Potrebna je pulmološka obrada. Ali to ne znači da je astma alergijska. Zato se dijete upućuje na alergološko ispitivanje, pomoću kojeg će se vidjeti da li postoji alergija ili ne. Rutinske kožne alergijske probe, uz ispitivanje funkcije pluća (spirometrija) su, kod većine pacijenata, dovoljne za potvrdu da se radi o alergijskoj astmi.
Kako se alergijska astma liječi?
Postoje dva osnovna terapijska cilja u liječenju alergijske astme. Prvi je da se napad astme suzbije, a drugi je da se spriječe novi napadi.
Liječenje akutnog napada počiva na ljekovima koji šire disajne puteve – bronhodilatatorima, koji su najefikasniji ako se primijene putem inhalacije.
Ovo je najbolji način primjene lijeka jer on stiže direktno do mjesta djelovanja, pa je i efekat brži nego da se lijek koristi u vidu sirupa gdje je resorcija duža, a efekat sporiji. Lijek se plasira preko posebne komore ( baby-halera) tako da je komforan za korišćenje čak i kod male djece. Ako je napad teži pored inhalacije nekad se daju i oralni kortikosteroidi koji smanjuju alergijsko zapaljenje sluzokože.
Preventivna (profilaktička) terapija prvenstveno ima za cilj da smanji broj napada ili da oslabi jačinu napada. Koristi se svakodnevno tokom nekog kraćeg ili dužeg perioda za koje vrijeme su djeca obično bez tegoba ili su one svedene na minimum.
