Vlada Crne Gore zatražila je od nadležnih institucija – prije svih od Uprave za inspekcijske poslove, a uskoro će i od Tužilaštva, provjeru više desetina kompanija koje su, prema preliminarnim nalazima, zloupotrebama i manipulacijama porodiljskim odsustvima oštetile budžet za više miliona eura.
Prema državnim podacima, za porodiljska odsustva je 2007. godine izdvojeno iz budžeta 7,5 miliona eura, dok su 2012. izdvojena 22,5 miliona.
Dnevni list Pobjeda je zatražio od Vlade objašnjenje kako tumače „pravljenje“ razlike od 15 miliona ako ona nije pokrivena prirodnim priraštajem.
Iz Vlade je saopšteno da su „preduzete radnje tokom kojih je prepoznato više pravnih subjekata“ koji su „očitim zloupotrebama“ oštetili budžet za više miliona eura.
„Postoji oko 70 kompanija kod kojih sumnjamo na moguće zloupotrebe. Sada smo u fazi prikupljanja dokaza. Uprava za inspekcijske poslove je dobila direktne naloge da obavi radnje iz svoje nadležnosti. Onda na red, tamo gdje se eventualno bude pokazalo da je došlo do kršenja zakona, dolazi Tužilaštvo“, rekao je Pobjedi jedan član Vlade koji je želio da ostane anoniman
U više kompanija je otkriveno da su osobe zapošljavane nekoliko mjeseci pred porodiljsko odsustvo, da su im davane u nekim slučajevima neprirodno visoke plate koje su onda padale na teret države.
Najdrastičniji primjer zloupotrebe porodiljskog odsustva se, prema dosadašnjim saznanjima Pobjede, dogodio u kompaniji Fibernet iz Podgorice, gdje je jednoj osobi tokom porodiljskog odsustva dodijeljena plata od 7.054,00 eura. Kako za vrijeme porodiljskog odsustva zaposlenome poslodavac isplaćuje puni dohodak koji onda potražuje od države, to je otkriven i princip potkradanja budžeta.
Drugi primjer je kompanija „Vuković“ d.o.o. u kojoj je, prema našem izvoru iz Vlade, zapošljen „neprirodan broj žena“ obzirom na to da je riječ o građevinskoj kompaniji.
– Ove drastične slučajeve posebno provjeravamo i nećemo odustati dok stvar ne budemo istjerali do kraja“, rekao je izvor iz Vlade.
Među sedamdesetak kompanija koje su pod posebnom pažnjom postoje četiri koje se bave praktično samo fiktivnim porodiljskim odsustvima.
„To su kompanija Adrenaline, FDV Comerc, AQUA BK sa sjedištem u Dalmatinskoj ulici, IRUZ CG sa sjedištem u Ulici „Branka Radičevića“ u Podgorici kao i kompanija VIA D.K. BB iz Donjih Kokota. Pri tome ova kompanija Adrenaline formirana je samo za svrhu tih porodiljskih bolovanja“, rečeno je Pobjedi.
Izvršni direktor jedne podgoričke uspješne kompanije pojasnio je da neko ko daje platu od 7.000 eura godišnje za te namjene izdvoji 84.000 eura. Na to mora da plati još 66 odsto doprinosa odnosno oko 55.000 eura. Znači, ukupno od države dobije godišnje za tu jednu „porodilju“ 140.000 eura.
„Logično je da sa njom napravi deal – njoj da 500 ili 1.000 eura mjesečno da ne radi ništa, a sebi ostatak stavi u džep“, kazao je sagovornik lista.
Kompanija sa tri – četiri takve radnice godišnje „prihoduje“ od budžeta više od pola miliona eura, što joj onda daje brojne povoljnosti u poslovanju i kod banaka.
Na pitanje kako država može da utvrdi ko je doista zapošljena osoba koja je otišla na porodiljsko bolovanje, a ko je zapošljen fiktivno da bi se od države naplatilo porodiljsko, naš sagovornik kaže da inspekcija posjeduje mehanizme za to.
„U biznisu je sve jasno. Niko ne zapošljava nekoga ko mu ne može donijeti zaradu. Volio bih da Pobjeda istraži, pa da mene kao biznismena informiše ko to i za koji posao u ovoj zemlji može imati 7.000 eura plate i da se to nekome isplati“, pojasnio je sagovornik Pobjede.
Iz Vlade je Pobjeda dobila listu kompanija iz tri grada čije će poslovanje u vezi sa porodiljskim odsustvima biti ispitano:
Podgorica: Adrenaline, Aleksandra Tekstil, Almeco, Aqua BK, Aspect Media, Auto Maco, Comersa, Dekra, Diosdent, Doantor, Dr Zoran Popović, Dragulj, DVD 37, EC Autotrade, EDDA, Euro Fashion, Farmegra, FDV Commerce, Fibernet, Inditeks Montenegro, IRUZ CG, Juventas, Kodal, Maja ART and TO, Manualis, Mediteran, Migala, MJ Company, Monte Credit, NVO Pam, Ogma, Optimal, Pešić Bajčeta ATT, Portas, Sistem V&V, T-Com, Valeksan, Vert, Via DK BB i Via Paradiso.
Mojkovac: Al-Komerc, DS Forte, Kunovica komerc, Omorika trade, Ratar, Škorpion, VR i Vuković LN.
Bijelo Polje: AC Das, Arhing inženjering, Amina KO, Bravera, Biodent, Beli prom, Dajana, DOO Dva šešira, Delta nova, Ekoi comerc, Kamel, Konto plus, Mišel, Mica, Mušović doo, Mirko, Neven gold, Nikola kompanija, Prima med, Pelengić trade, P.EX IMP, Solatis, Satirovski, Selektor, Tara Bar, Trand solutions, Fashion Planet, Furo-gros i Čelik.
U toku je pravljenje spiskova sumnjivih kompanija u ostalim crnogorskim opštinama.
