Uprava policije od danas počinje kampanju pod nazivom Upoznaj saobraćajne propise, sa ciljem upoznavanja građana sa odredbama koje propisuje novi Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, čija će primjena početi 6. januara.

Cilj akcije je podizanje svijesti građana o važnosti odgovornog ponašanja u saobraćanju, kako bi se izbjegle teške posljedice prouzrokovane saobraćajnim nezgodama.

Uprava policije će u toku kampanje sprovesti mnogobrojne aktivnosti, među kojima je i dijeljenje flajera edukativne sadržine koje će tim za odnose s javnošću, sa javnim ličnostima, novinarima i saobraćajnim policajcima, na najfrekventnijim saobraćajnicama podijeliti učesnicima u saobraćaju.

Poseban akcenant je stavljen na bezbjednost djece u saobraćaju, prenosi portal CDM.

Tokom jednomjesečne akcije policijski službenici će zajedno sa Udruženjem Roditelji, posjetitće vrtiće i osnovne škole gdje će sa djecom pričati na ovu temu, uručiti im flajere, kako bi ih mališani odnijeli svojim roditeljima.

Novim Zakonom je, između ostalog, propisano da roditelji i staratelji djece mlađe od pet godina od naredne godine moraju za njihov prevoz u automobilu koristiti posebna autosjedišta i korpe.

Uvođenjem obaveze korištenja autodjedišta Crna Gora je konačno izgubila titulu jedine zemlje u regionu koja nije imala propis u kojem je ta obaveza bila definisana.

U članu 25. novog zakona piše da se dijete do pet godina stаrosti mora prevoziti u bezbjednosnom sjedištu, odnosno korpi koja je za vozilo pričvršćena sigurnosnim pojasom vozila ili posebnim kopčama, osim u vozilimа zа jаvni prevoz putnikа.

Roditelji će moći da na prednjem sjedištu postave korpe i sjedišta za djecu do tri godine, okrenutа suprotno prаvcu kretаnjа vozilа, a ako vozilo nemа ili mu je isključen bezbjednosni vаzdušni jаstuk.

U Crnoj Gori većina ljudi ne prevozi djecu u automobilu na siguran način – ili ne koriste posebna sjedišta, ili ih pravilno ne postave, ili ne vežu djecu pojasevima.

Svakodnevno se u saobraćaju mogu vidjeti djeca koja stoje držeći se za naslone prednjih sjedišta ili kleče na posljednjem sjedištu gledajući kroz zadnji prozor automobila. Odrasli manju djecu često prevoze u naručju, čime ona nijesu zaštićena. Prema podacima sa sajta autosjedalice.info je navedeno da kod sudara pri brzini od samo 50 kilometara na sat dijete teško 5 kilograma zbog inercije postaje teško 100 kilograma, a ruke nijesu dovoljno snažne da ga zadrže od izlijetanja.

Novim zakonom o bezbjednosti u saobraćaju nije mijenjana odredba da se na prednjem sjedištu ne smije voziti dijete mlađe od 12 godina, ali hoće kazne za njeno nepoštovanje. Umjesto sadašnjih 15 eura, osobe koje budu prevozile djecu do 12 godina na prednjem sjedištu moraće da plate od 20 do 100 eura. Isti iznos kazne biće predviđen za nekorištenje autodjedišta i korpe.

Zakon će biti zabranjena vožnja bicikla djeci mlađoj od 16 godina na magistralnim i regionalnim putevima.

Lokalnim putevima biciklo će moći samostalno da voze djeca starija od 14 godina koja su saobraćajnim vaspitanjem u školama i drugim ustanovama za vaspitavanje i obrazovanje osposobljena za to.

U zoni usporenog sаobrаćаjа, zoni škole i nekаtegorisаnom putu, biciklom može uprаvljаti i dijete sа nаvršenih 11 godinа života, a mlađe od tog uzrasta samo pod nаdzorom osobe stаrije od 16 godinа.

Kazna za nepoštovanje tog dijela zakona biće od 50 do 300 eura.

U neposrednoj blizini škola u naselju vozači će moći da se kreću 30 kilometara na sat, a vаn nаseljа do 50 kilometara i to u periodu od 6:30 do 20:30, аko sаobrаdаjnim znаkom vrijeme zаbrаne ne bude drukčije određeno.

U Crnoj Gori je prema statističkim podacima prošle godine na putevima povrijeđeno 34 djece. Poginulo ih je pet, a jedno od njih je bilo saputnik u autu.

Prema podacima iz istraživanja o bezbjednosti u saobraćaju koje je 2010. godine rađeno za potrebe UNICEF-a , u Crnoj Gori čak 60 odsto vozača koji imaju djecu ne koriste ili nijesu nikada imali auto sjedišta za djecu.

Kao najčešće navođeni razlog nekorištenja sjedišta osobe koje imaju i voze djecu navodili su visoku cijenu (33 odsto), uvjerenje da pažljiva vožnja čini sjedište nepotrebnim (20%), kao i da je bezbjednije držati dijete u krilu (7%).

Od onih koji su ih koristili, 74 odsto je to radilo redovno, 19 odsto ponekad, a pet odsto vrlo rijetko.

Da dijete ne smije da sjedi na prednjem sjedištu do 12 godine znalo je 38 odsto vozača.

Istraživanje pokazalo i da je 71 odsto građano  upoznato sa odredbama aktuelnog zakona koje se odnose na vožnju djece. Gotovo isti procenat je naveo smještanje djece na zadnjem sjedištu kao konkretnu mjeru za bjezbjednost djece, 49 odsto korišćenje posebnog sjedišta za djecu, a 21 odsto vezivanje pojasa djetetu.

Među najslabije obrazovanim stanovništvom, onima sa najnižim prihodima, u ruralnim naseljima, kao i u sjevernim krajevima zemlje posebno je zastupljeno mišljenje da djecu treba držati u rukama za vreme vožnje.

I 70 odsto stanovnika smatra da se često dešava da roditelji drže malo dijete u krilima dok sjede na mjestu suvozača, a 41 odsto da roditelji to rade dok vozi.

Da je praksa da dijete sjedi na prednjem sjedištu opasno upoznato je 62 odsto.

Čak 9 od deset vozača je bilo upoznato sa sjedištima za djecu, a u nešto manjem broju najmlađi vozači i oni sa najmanje iskustva.

Za posebna sigurnosna sjedišta za djecu u Crnoj Gori zna 87 odsto populacije, a 88 odsto tih građana smatra da ona značajno doprinose bezbjednosti djece u saobraćaju.

Najveći broj  građana koji su čuli za sjedišta za djecu vjeruje da su ona namijenjena djeci do pet godina.

Uprkos pozitivnim stavovima prema auto sjedištima, samo trećina koji su upoznati sa njima ih je nekada koristilo.

Samo jedan odsto vozača je kazao da su bili kažnjeni u posljednje tri godine od sprovođenja istraživanja za nepropisnu vožnju djece.