Dok u Podgorici stambeni blokovi niču kao pečurke, vrtići i osnovne škole ostaju samo u planovima strateškog razvoja grada. Na Starom aerodromu, podgoričkom naselju u kojem prema procjenama živi 30.000 stanovnika, postoji samo jedna osnovna škola, dok naselje nema vrtić, pa su roditelji primorani da djecu vode na Konik zbog čega su grupe prebukirane.

Još svježiji je primjer čuvenog Siti kvarta, koji je nikao preko puta šoping mola Delta siti, a u kojem nema nijednog vrtića ili škole, iako u njemu ima 950 stanova.

Za kvalitet života u starim i novim kvartovima odgovorni su u gradskoj vlasti koji, prema ocjenama naših sagovornika, arhitekte Miška Dmitrovića i predsjednika Inžinjerske komore Crne Gore Ljuba Dušanovog Stjepčevića, u Podgorici već odavno ne dopuštaju da urbanisti rade svoj posao.

“Svaki kvart koji se gradi mora obuhvatiti gradnju vrtića, škola i dječjih igrališta, da ne bi djeca iz jednog dijela grada išla u sasvim drugi dio. U Podgorici se konkretno radi o čistom biznisu. Dječje igralište, vrtić ili škola se ne mogu prodati kao stan ili poslovni prostor”, kazao je Dmitrović, dodajući da se investitori rukovode prostom računicom.

Stjepčević pojašnjava da se na osnovu prostornog plana grada radi detaljan urbanistički plan za određene djelove grada, te da se nakon toga prikupljaju podaci na osnovu kojih se planira gdje će biti izgrađeni objekti za stanovanje, a gdje škole i vrtići, dom zdravlja, te drugi sadržaji koji bi zadovoljili sve potrebe ljudi koji žive u tom dijelu.

“Posljednjih 20 godina sve je zbrkano, nema pravila, već se radi na već realizovanim planovima, izmišljaju se neke nove lokacije, a sve zato što se urbanizmom ne bave urbanisti, već odlučuju pojedinci i njihovi interesi”, kazao je Stjepčević.

Ranije je sve to bilo uređeno, planski se radilo, kako kaže, navodeći primjer grada preko Morače – Blok pet, koji ima škole, vrtić, dom zdravlja, te pijacu, koji apsolutno zadovoljavaju potrebe građana koji žive u tom kraju. Kada su u pitanju novi stambeni blokovi koji se grade, Stjepčević upozorava da “dobre lokacije dobiju unaprijed poznati investitori”, dodajući da je glavni problem što danas kao ranije ne postoji revizija objekata koji se grade.

“Do skoro je postojao Savjet urbanista koji je davao ocjenu određenog plana, a novim zakonom je ukinuta revizija”, objašnjava Stjepčević, dodajući da nažalost ima puno ljudi – državnih arhitekata koji će potpisati sve što im se da.

Takve arhitekte, kako je kazao, potpišu izmjene plana, koji prođe Skupštinu jer odbornici nijesu upoznati i postaje zvanični dokument.

“Zato i ne čudi što imamo prenatrpane vrtiće i škole, jer u Podgorici ne postoji ono što je suština – plansko planiranje i poštovanje struke. Ovo je totalni napad na infrastrukturu, gdje nastaje problem oko saobraćaja, preopterećenja trafostanica, priključaka za vodovod i kanalizaciju. A ako radimo plan profesionalno onda se na vrijeme vodi računa o tome. Razmišlja se o broju parking mjesta, broju stanovnika, te o tome koliko može da trpi škola ili vrtić, sve se mora uzeti u obzir”, kazao je Stjepčević.

Ono što je svima očigledno, Ministarstvu prosvjete ne izgleda tako, pa su bili hrabri pri izjavi da “svako ko komentariše da se u glavnom gradu ne grade objekti za potrebe prosvjete je ili nedobronamjeran ili nedovoljno informisan”.

“Skoro svaki građanin Podgorice svjedok je izgradnje nove škole, vrtića, studentskog doma, stambenih objekata za prosvjetne radnike, kao i dogradnje i rekonstrukcije mnogih objekata koje sprovodi Vlada, Ministarstvo prosvjete i sporta, Glavni grad, kao i Sindikat prosvjete. Možda nijeste upoznati, ali smo sigurni da jeste veliki broj građana primijetio novu osnovnu školu na Draču, novi vrtić u Bloku pet, novu osnovnu školu u Gornjoj Zeti, izgradnju novog vrtića u Golubovcima, novog studentskog doma, kao i veliki broj objekata škola i vrtića koji u novom ruhu obasjavaju naš Glavni grad”, navodi se odgovoru portparola Ministarstva Vesne Gajević.

Inače, škola “21. maj” izgrađena je prije dvije godine, dok je vrtić u Bloku pet otvoren 2008. Vrtić u Golubovcima, iako ga iz punih usta najavljuju, još nije otvoren.

Uprkos arhitektonskom haosu i prebukiranosti vrtića i škola, ako je vjerovati Strateškom planu Podgorice od 2012. do 2017. godine, tom problemu rješenje se nazire u narednih nekoliko godina, kada će, ako se ne ispriječi kriza, biti izgrađeno sedam vrtića, pet osnovnih i četiri srednje škole.  Ambiciozni planovi uglavnom bi trebalo da se finansiraju iz državnog budžeta, uz rizik da se projekti odlože zbog ekonomske krize.

U Ministarstvu turizma i održivog razvoja  su nam sapštili da rade na priručniku za planiranje stambenih naselja, koji će detaljnije razraditi tu oblast.

“I odrediti normative i standarde u cilju kvalitetne prostorne raspoređenosti objekata poput vrtića, škola i slično”, zaključuje se u odgovoru resora za turizam i održivi razvoj.

Prema planovima dostupnim na sajtu grada, u zahvatu DUP-a “Konik-Stari aerodrom”, predviđena je, između ostalog, dogradnja postojećeg objekta OŠ “Pavle Rovinski”, kao i dvije lokacije za izgradnju dječjih vrtića, ali se ne navodi precizno gdje. DUP-om “Novi grad 1 i 2”, u dijelu grada preko Morače, planirana je izgradnja vrtića, te dogradnja OŠ “Maksim Gorki” i nadgradnje Mašinske škole.

DUP-om “Radoje Dakić” grad je predvidio u okviru društvenih servisa izgradnju objekata za potrebe zdravstva, obrazovanja i predškolske ustanove.

Izvor: Dnevne novine