U Crnoj Gori svake godine abortus obavi više od 1.400 žena, a zabrinjavajući je podatak da je u više od 70 odsto slučajeva riječ o namjernim prekidima trudnoće. Statistika Instituta za javno zdravlje pokazuje da se u Crnoj Gori na abortus odlučuju žene koje imaju između 25 i 35 godina.
Ohrabruje, međutim, podatak da je broj abortusa u padu, iako nema preciznih podataka o tome. Sa druge strane, poražavajuće je da se žene danas na abortus odlučuju jer ne žele širenje porodice, a presudan je i finansijski aspekt. Sve to problematizuje pitanje šta država čini po pitanju populacione politike.
S obzirom na činjenicu da je u 70 odsto slučajeva riječ o namjernim prekidima trudnoće, zaključuje se da će borba države protiv ubrzanog starenja stanovništa i pada nataliteta biti veoma teška.
Na abortus se u svijetu uglavnom odlučuju djevojke i tinejdžerke, dok se u Crnoj Gori na taj korak najčešće odlučuju žene između 25 i 35 godina. Iako statistika Instituta za javno zdravlje govori da je namjerni prekid trudnoće posljednjih godina u padu, sigurne evidencije nema, jer privatne ginekološke ambulante ne prijavljuju tačan broj abortusa obavljenih kod njih.
“U Kliničkom centru se za posljednje tri godine obavilo po 300 abortusa godišnje, odnosno 2009. godine je bilo 287, godinu kasnije 270, a prošle godine 308”, kazala je Dnevnim novinama dr Gordana Vukčević.
Prema podacima kojim ona raspolaže arteficijalni abortus je 2010. godine urađen kod četiri maloljetnice, 2011. kod 10, dok ih 2009. godine nije bilo kod maloljetnih pacijentkinja.
Iako je u pitanju rutinska hirurška intervencija, pa Vukčević upozorava da se ne smije zaboraviti da može ozbiljno ugroziti reproduktivno zdravlje.
Najčešći razlozi zbog koji se žene odlučuju za prekid trudnoće je to što ne žele da dalje proširuju porodicu, ali i finansijska situacija ili strah od gubitka posla. Prema zvaničnoj statistici u Crnoj Gori od ukupnog broja pobačaja, 5,8 odsto je izvršeno kod djevojaka mlađih od 20 godina, od kojih je trećina namjerno abortirala.
Ipak, prema riječima podgoričkog ginekologa koji je tražio da ostane anoniman, većina djevojaka koje nijesu zasnovale bračnu zajednicu odlučuje se za privatne ginekološke ambulante, jer se tamo sve može završiti bez ikakve evidencije.
Da abortus nije bezazlen ukazuju moguće komplikacije koje mogu nastati ako se sve ne uradi kako treba, pa se najčešće javljaju krvarenje, infekcije koje mogu prouzrokovati sterilitet, kao i oštećenje grlića materice.
Prekid trudnoće u Kliničkom centru Crne Gore košta 30 eura, odnosno 43 eura za one bez zdravstvenog osiguranja, dok je u privatnim klinikama od 150 do 170 eura.
Inače, u Zakonu o uslovima i postupku za prekid trudnoće koji je donešen 2009. godine dozvoljen je prekid trudnoće do 10. sedmice od dana začeća, na osnovu odobrenja specijaliste ginekologije i akušerstva. Nakon tog perioda, abortus se može izvršiti samo na osnovu odobrenja posebne komisije, do 20. nedjelje od dana začeća. Od 20. do 32. nedjelje, prekid trudnoće je dozvoljen samo na osnovu medicinskih indikacija i po odobrenju Etičkog komiteta KCCG.
Sociolog Srđa Vukadinović za Dnevne novine objašnjava da ne treba ulaziti u žensku intimu i odluku da nasilno prekinu trudnoću, ali smatra da ta odluka pokazuje i nezrelost i naivnost maloljetnice.
“Bježanje od prihvatanja stvarnosti onakvom kakva jeste ključni je problem maloljetnih osoba. Sve se može stići, a da su tako razmišljali, mnogi danas ne bi ni imali djecu. I pored raznih edukacija o opasnosti i otežavajućim okolnostima koje nosi abortus, one odlučuju da nasilno prekinu trudnoću”, kazao je Vukadinović.
Izvor: Dnevne novime
