Autor: dr Envera Lekić, neonatolog, Institut za bolesti djece, Klinički centar
Isključivo dojenje do šestog mjeseca, bez dodataka kao što su voda, čajevi, sokovi, čvrsta hrana je idealno, jer je majčino mlijeko nešto najidealnije što se može ponuditi novorođenčetu. Majke vole da precizno znaju koliko je beba uzela mlijeka, da izmjere tu količinu, ali treba prvo da znaju da svaka beba ima svoj genski aranžman, jedinstven i unikatan koji reguliše njen metabolizam.
Beba će da uzme mlijeka koliko joj je dovoljno. Bebe koje su zdrave treba da ispolje svoj metabolizam, i ne treba insistirati da uzmu onoliko mlijeka koliko roditelji misle da je dovoljno. Ljekari u Crnoj Gori se svakodnevno srijeću sa velikim brojem roditelja koji su u stresu da im beba ne uzima dovoljno hrane. Roditelji treba da razmišljaju samo o tome kako će bebi dati ono najidealnije za nju – majčino mlijeko.
Majčino mlijeko je u najvećem procentu voda – 87,5 odsto, a sadrži i bjelančevine, vitamine, oligominerale, ugljenehidrate i masti koji su svi rapršeni u toj vodi. Značaj i udio vode je bitno znati posebno zbog stalnog postavljanja pitanja da li bebi u toku dojenja treba dodavati vodu ili čaj. Jasno je da, kada postoji ovolika količina vode u mlijeku nema potrebe dodavati dodatnu tečnost. barem do šest mjeseci.
Bjelančevine su u majčinom mlijeku zastupljene u najoptimalnijem razmjeru. Sastav ovih bjelančevina je jedinstven za vrstu. Industrija pokušava da imitira majčino mlijeko da bi dobila mlječne formule koje su mu što bliže. Proteini kravljeg mlijeka sadrže proteine koji su drugačijeg sastava nego oni koje sadrži majčino mlijeko zbog čega mogu da utiču na crijevnu floru odojčeta i izazovu alergijsku reakciju.
U majčinom mlijeku postoje proteini poput laktoferina, serumskih albumina i imunoglobulina, koji se produkuju u mliječnoj žlijezdi odmah nakon porođaja i najveću koncentraciju postižu u prvih sedam dana nakon porođaja. Njihov značaj za novorođenče je izuzetan jer stvaraju film u crijevima i nedozvoljavaju da prodru patogene bakterije koje mogu da ugroze vitalno novorođenče.
Kada su proteini u pitanju, u majčinom mlijeku postoji i još jedan od njih – etaurin kojeg u kravljem mlijeku nema, a u majčinom je njegova koncentracija deset puta veća prvih dana nakon rođenja jer dijete ne može da stvara masnu kisjelinu koja je voema bitna za razvoj mozga.
Svi sastojci mlijeka su u akciji da nerezelo novorođenče zaštite i njegov organizam je spreman samo za majčino mlijeko. Majčino mlijeko omogućava otpimalan rast i razvoj bebe, i osim što je hrana, glavna je zaštita od bolesti.
Čvrstu hranu bebama treba uvoditi što kasnije jer ona može da izazove alergijske reakcije, zbog čega treba ostaviti vremena bebinim crijevima da sazru. Treba sačekati da crijevna barijera bude jača i zrelija kako ne bi propustila kroz sluzicu antigene i kako ne bi kasnije uslijedila sklonost ka bronhijalnoj astmi, crijevnim infekcijama, slabijem rastu i razvoju u ranom periodu. Ne treba dovoditi dijete u nepotreban rizik.
Majke treba da se pripremaju za dojenje dok su trudne, ali i moraju da žele da doje da bi se dojenje uspostavilo. Taj osjećaj u njenoj glavi i senzacije koje izazivaju hormoni u trudnoći formiraće psihu koja će se prilagoditi bebi i dojenje će se uspostaviti nakon rođenja djeteta. Svega deset odsto žena ne može da doje iz različitih zdravstvenih razloga ali ostalih 90 odsto može.
Izvor: Govor dr Lekić na obilježavanju Svjetske nedjelje dojenja koju je udruženje Roditelji organizovalo uz pomoć vode Rosa u Podgorici 4. avgusta 2012.
