Majke u Crnoj Gori ne doje djecu i to je potrebno promijeniti jer očigledno postoje problemi zbog kojih se ženama mora pomoći da se vrate dojenju, poruka je ljekara sa obilježavanja Svjetske nedjelje dojenja u Podgorici. Statistički podaci pokazuju da u Crnoj Gori svega 20 odsto majki doji bebe do šestog mjeseca zbog čega u udruženju Roditelji smatramo da se Crna Gora nema čime pohvaliti u Nedjelji dojenja.

Udruženje Roditelji organizovalo je obilježavanje Nedjelje dojenja u Dječjem parku na Kruševcu u toku kojeg su sa roditeljima razgovarali neonatolozi, pedijatri i onkolozi. Obilježavanje Svjetske nedjelje dojenja u Crnoj Gori je pomogla voda Rosa koja je posvećena podršci segmentu neonatologije i nedavno je organizovala akciju u okviru koje su kupljena dva nova inkubatora za nikšićku i cetinjsku bolnicu.

Roditelji su se, između ostalog, interesovali o tome gdje mogu dobiti neophodnu podršku i  pomoć u vezi dojenja i prije rođenja djeteta – u trudnoći, pitali su da li se u porodilištima zdravstveni radnici mogu bolje i kvalitetnije posvetiti majkama dojiljama, kao i zašto pedijatri daju različite savjete o dužini isključivog dojenja.

Pedijatar ordinacije „Doktorica Mica“, dr Vjera Janković je kazala da su majke u Crnoj Gori dosta informisane o tome koliko je mlijeko zdravo, ali ne i sa tim kako i na koji način mogu prevazići probleme koji se pojavljuju na početku dojenja i kome da se obrate. Ona je ukazala da na odluku o dojenju utiče i postojanje alternative tj. zamjenskih formula.

„Mogo je lako kada znate da pored sebe imate toliko zamjena i načina da prehranite bebu, onda i lakše odustajete od dojena. Da toga nema oko nas toliko možda bi majke mnogo više obatile pažnju na svoje mlijeko i dojile djecu“, rekla je Janković.

Ona je navela da je majčino mlijeko idealna hrana za bebu i da ima savršeni odnos hranljivih materija i vode zbog čega bebi apsolutno ništa više od toga ne treba.

„Tu je i dodir majke i ako išta na svijetu postoji toliko idealno to je jedna zadovoljna, dojena, debeljuškasta beba koja prosto uživa što je na ovom svijetu. Mislim da svako novo biće zaslužuje takav početak i tako savršen ambijent u kojem će odrastati“, kazala je Janković.

I na obilježavanju Nedjelje dojenja govorilo se o savjetima u vezi dužine isključivog dojenja i uvođenju dohrane, uz podsjećanje na preporuke Svjetske zdravstvene  organizacije i UNICEF-a da majčino mlijeko bude jedina hrana do šest mjeseci bebinog života.

Pedijatar u Domu zdravlja Podgorica, Paša Divanović pojasnila je da se u savjetovalištima te ustanove majkama preporučuje da isključivo doje dijete do šest mjeseci odnosno do četiri ako ljekari uvide da ne napreduje.

Prema njenim riječima, roditelji dovode bebu u prvoj godini života kod pedijatra sedam puta i oni mjerenjm tjelesne težine vide kako ona napreduje.

Divanović je objasnila da je Evropsko udruženje gatroenterologa donijelo 2011. godine akt u kojem se kaže da se bebe mogu isključivo dojiti do 6 mjeseci, ali i da se počne sa dohranom od četvrtog mjeseca ako dijete ne napreduje.

Neonatolog u Institutu za bolesti djece Envera Lekić je navela da su studije o uvođenju čvrste hrane od 4 do 6 mjeseca bile prisutne na našim prostorima i 90-tih godina, kao i da se nekada savjetovalo majkama da je uvode od 3 mjeseca.

Ona je dodala da je to bio period astme i mnogih alergijskih rekacija na hranu kod djece.

„Upravo je podrška dojenju inicirana da bi se smanjile te reakcije i nezrelost crijeva izazvana ranim uvođenjem druge hrane. Nema potrebe uvoditi dijete u nepotreban rizik. Djeca koja doje nemaju problema sa alergijama“, kazala je Lekić.

Ona je ocijenila da je čak i slabo napredovanje bebe na majčinom mlijeku značajnije od dobijanja na težini na adaptiranoj formuli, jer se beba tako usklađuje sa svojom genetskom predispozicijom sa tim koliko joj mlijeka treba.

Da je dojenje veoma značajno i dobro i za majku potvrdila je onkolog Nada Cicmil iz Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra.

Prema njenim riječima, dojenje je prirodni lijek tj. preventivni faktor protiv nastanka karcinoma dojke, koji je najčešće maligno oboljenje kod žena.

Cicmil je saopštila da dojenje za oko 50 odsto smanjuje rizik od obolijevanja od raka dojka, a u nekim sredinama gdje se doje djeca i preko 12 mjeseci, čak i za 63 odsto.

„Oko trećina žena koje obolijevaju od karicnoma spadaju u grupu žena koje nikada nijesu dojile“, rekla je Cicmil.

Okupljenima na obilježavanju Nedjelje dojenja podijeljen je i priručnik Preporuke za zaštitu zdravlja, ishranu i njegu djece, koju je pripremila doktorka Olivera Miljanović, a projekat je Doma zdravlja Danilovgrad.

Direktorica Doma zdravlja, Zorica Kovačević je pojasnila da su se opredijeli da pripreme i objave pridručnik jer su u toku šest godina organizovanja škole za trudnice shvatili da bi jedna takva publikacija koristila i roditeljima i pedijatrima.

Ona je najavila da će Dom zdravlja Danilovgrad uvijek podržavati aktivnosti udruženja Roditelji u vezi sa dojenjem, kao i da je ta ustanova na raspolaganju da zajedno sa Domom zdravlja Podgorice organizuje i tematske trbine.

Svjetska nedjelja dojenja obilježava se već punih 20 godina u preko 150 zamalja svijeta. Od ove godine i udruženje Roditelji se priključilo obilježavanju ove manifestacije. Proslavom Nedjelje dojenja želimo da skrenemo pažnju na značaj dojenja za novorođenčad, da ohrabrimo majke da se obrate za pomoć u situacijama kada dojenje ne ide lako, i da razbijemo par tabua o dojenju u javnosti.

Tema ovogodišnje Svjetske nedjelje dojenja je desetogodišnjica UNICEF-ove i SZO-ove Strategije za ishranu male dece i odojčadi, koja se smatra presudnom u povećanju stope dojene dece. Samo 36,5% beba na svetu je isključivo dojeno do navršenih 6 meseci (U CG samo 18%). Većina zemalja još uvek nije usvojila ili nije u dovoljnoj mjeri uvela nacionalne strategije za ishranu dece i odojčadi , tako da je cilj ovogodišnje akcija skretanje pažnje vladama ka uvođenju ovih regulativa.