Udruženje Roditelji razočarano je odlukom Ministarstva prosvjete i sporta da ove godine ne budu primljena sva djeca prijavljena na konkursu za upis u javne predškolske ustanove, jer ta mjera može izazvati samo smanjenje njihovog ukupno broja u vrtićima.

Podsjećamo da je Strategijom ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja do 2015. godine predviđeno povećanje broja djece u predškolskim ustanovama sa sadašnjih 30 odsto na 40.

Svjesni smo da predškolsko obrazovanje i vaspitanje nije obavezno, ali smo svjesni i da je obaveza i cilj Ministarstva da obezbijedi što većem broju djece da boravi u vrtićima, što je jedna od preporuka Evropske unije i UNICEF-a.

Kontadiktornost planova i akcija Ministarstva nas je navela  da se zapitamo da li je njihov cilj povećanje ili smanjenje broja djece u predškolskim ustanovama, kao i da li se u donošenju odluka u vezi sa njihovim boravkom u vrtićima rukovode interesima i potrebama djece i roditelja.

Odluka o neupisivanju sve prijavljene djece bila je „najbezbolnija“ za nadležne jer ne iziskuje finansijska sredstva,  ali je veoma bolna za roditelje koji su u radnom odnosu i nemaju uslova da djecu upišu u privatne vrtiće. Da li poslodavci roditelja takođe treba da pripreme liste čekanja i usklade ih sa onima u javnim predškolskim ustanovama kako bi ih eventualno angažovali  kada djetetu bude otvoreno mjesto u vrtiću?

Podsjećamo da je prema podacima Ministarstva, samo u Podgorici preko 200 djece prekobrojno u 13 vrtića.

Udruženje Roditelji je upravo zbog potreba i interesa djece i roditelja predložilo Ministarstvu nekoliko rješenja koja bi uticala na smanjenje prebukiranosti, problema sa kojima se javne predškolske ustanove u nekoliko gradova već godinama suočavaju, ali bi ujedno povećala ukupan broj djece u vrtićima, mada uz ulaganja.

Zatražili smo od Ministarstva prosvjete prvenstveno gradnju novih vrtića, a do tada uvođenje mogućnosti da država počne da subvencionira dio cijene licenciranih privatnih predškolskih ustanova. Na taj način bi jedan broj djece bio preusmjeren kod njih,a time bi bili rasterećeni i kapaciteti javnih predškolskih ustanova. Predložili smo i formiranje i otvaranje posebnih jedinica vrtića do izgradnje novih kapaciteta ili uspostavljanje partnerstva sa privatnim licenciranim vrtićima, povećanje broja vaspitača i osoblja koje boravi sa djecom kao i veći broj rokova za upis djece u jaslice i vrtiće.

Od Ministarstva sada tražimo i da roditeljima objasni koliki će broj djece ove godine biti primljen i na osnovu kojeg kriterijuma će biti definisan prihvatljivi broj – na osnovu Zakona o predškolskom obazovanju i vaspitanju ili na osnovu rasploživih kapaciteta javnih predškolskih ustanova?

Interesuje nas i to da li će na tu odluku uticati i nalazi Instituta za javno zdravlje o sanitarno-higijenskim uslovima u vrtićima u Podgorici, koji ukazuju na niz sanitarno-higijenskih nepravilnosti objekata u kojim borave djeca, prouzrokovanih većim brojem smještene djece od dozvoljenih kapaciteta. Ovakvi nalazi su još jedan dokaz da se problemi prebukiranosti i po nekoliko puta veći broj djece u gupama od dozvoljenog, mora što prije rješavati.

Želimo da istaknemo da ovakve podatke i upozorenja Instituta ne bi bilo dobro koristiti kao dokazivanje ispravnosti odluke da se ne prime sva prijavljena djeca, već, prvenstveno, kao dokaz Vladi i ostalim donosiocima odluka da se kapaciteti moraju hitno povećavati pa i na „bolnije“ načine koji zahtijevaju investicije.